Arhijerejsko namesništvo plaščansko

Arhijerejsko namesništvo plaščansko danas je sačinjeno iz više namesništava toga dela gornjokarlovačke eparhije i to: vilićkog, ličkog, koreničkog i plaščanskog. Kroz istoriju su više puta ukidana ili osnivana namesništva, a sve po potrebi lakšeg crkveno-administrativnog upravljanja eparhijom ili unapređenja pastirsko-crkvene duhovne brige i delatnosti. Današnja raspodela namesništava je rezultat čestih ratova dvadesetog veka, usled čega je dolazilo do smanjenja pravoslavnog življa, bilo da su stradali ili proterani sa svojih vekovnih ognjišta.

Arhijeresko namesništvo plaščansko danas sačinjavaju parohije: gospićko-smiljanska, gračačka, donjelapačka, drežnička, korenička, ogulinska, otočačka, plaščanska, pulsko-perojska, prva i druga riječka, srpsko-moravička i manastiri Gomirje i Medak.

 

Crkvena opština gospićko-smiljanska u Gospiću

Osnovana 1868. godine, pre samostalne parohije bila je kapelanija. Parohijski hram Svetih Apostola Petra i Pavla sagrađen je 1765, uništen 1945, a današnji hram datira iz 1986.

Parohiju danas sačinjavaju mesta, koja su do 1941. godine bitisala kao samostalne parohije.

Gospić sa hramom Svetog Velikomučenika Georgija sagrađen 1790. porušen 1941. Novi sagrađen 1964. koji je do temelja porušen 1991.

Divoselo sa hramom Rođenja Presvete Bogorodice sagrađen 1740. spaljen u Drugom svetskom ratu, nakon rata potpuno srušen i ukonjen.

Barlete sa hramom Časnog Krsta sagrađen 1725. godine, u daljnjem razvitku događaja hram nije rušen.

Vrebac sa hramom Pokrova Presvete Bogorodice sagrađen 1694. godine spaljen je u toku Drugog svetskog rata, a nakon rata ruševine su u potpunosti uklonjene.

Donji Kosinj sa hramom Svetog oca Nikolaja, sagrađen početkom 1700. godine. Hram je u ratovima oštećivan, ali nije rušen, danas je obnova hrama u toku.

Kik kapela Prepodobne mati Paraskeve sagrađena 1715. godine, a zapaljena 1943. danas postoje ostaci zidina. 

Lipovo Polje sa hramom Svetog Arhangela Mihaila sagrađen 1803. godine. Hram nije rušen, a 2011. je obnoljen.

Lički Čitluk sa hramom Silaska Svetog Duha na Apostole sagrađen 1740. godine, spaljen u Drugom svetskom ratu, ostatak hrama očšećen nakon Drugog svetskog rata 1949. Zvono hrama se čuva u episkopiji u Karlovcu.

Mlakva sa hramom Rođenja Presvete Bogorodice. Hram se pominje prvi put 1774. godine, nije rušen, obnovljen 2013.

Mogorić sa hramom Svetog oca Nikolaja sagrađen 1724. godine, hram je srušen 1942, postoje samo ostaci hrama.

Ostrvica sa hramom Vaznesenja Gospodnjeg sagrađen 1725. godine, hram je porušen u Drugom svetskom ratu, danas postoji samo crkvište.

Pavlovac sa hramom Svetog oca Nikolaja sagrađen 1705. godine, usled ratova od hrama nije ostalo ništa, poznata je samo lokacija.

Ploča sa hramom Silaska Svetog Duha na Apostole sagrađen 1719. godine. U Drugom svetskom ratu 1943. hram je miniran, a u potpunosti srušen i uklonjen 1949. godine.

Počitelj sa hramom Uspenja Presvete Bogorodice sagrađen 1725. godine. U Drugom svetskom ratu hram je spaljen, a srušen je 1949.

Raduč sa hramom Svetog Proroka Ilije sagrađen 1725. godine u Drugom svetskom ratu hram je oštećen granatama, 1949. miniran, a obnovljen je 1988. godine. U poslednjim ratnim dešavanjima hram je znatno oštećen, a obnovljen je 2014. godine. Kapela Svetog Apostola Luke u Raduču, godina gradnje nije poznata, od hrama danas postoje zidovi sa zvonikom.

Studenci hram Svetog Apostola Luke sagrađen 1725. godine, posle ratova je obnavljan od kojih je zadnja bila 2014.

Široka Kula sa hramom Uspenja Presvete Bogorodice sagrađen 1727. godine hram je srušen u Drugom svetskom ratu. Kapela Svetog Jovana-Ivana na Velebitu u zaseoku Vedrine, prvi put se pominje 1774. kapela danas ne postoji.

Parohijski sveštenik: prezviter Dragan Mihajlović, rukopoložen i na parohiju postavljen 2015.godine.

 

Crkvena opština gračačka u Gračacu

Osnovana je pre 1700. godine, kada se pominje u popisu pravoslavnih parohija Karlovačkog generalata za 1700. sa parohijom i kapelanijom u Gornjem i Donjem Gračacu. Parohijski hram Vaznesenja Gospodnjeg u Donjem Gračacu je sagrađen 1725. a u Gornjom Gračacu hram Rođenja Presvete Bogorodice, godina gradnje nije poznata. Oba hrama su oštećena u Drugom svetskom ratu, a potpunosti srušena 1954. godine. Novi hram izgrađen je 1984, hram je devastiran u poslednjim ratnim dešavanjima, a obnovljen 2007.

Parohiju danas sačinjavaju mesta, koja su do 1941. godine bitisala kao samostalne parohije.

Bruvno sa hramom Rođenja Svetog Jovana Krstitelja sagrađen 1845. godine, u Drugom svetskom ratu hram je oštećen. Sa obnovom je započeto 1989. ali početkom rata 1991. je prekinuta. Da bi se ponovo otpočelo sa obnovom 2012.

Velika Popina sa hramom Svetog Proroka Ilije sagrađen je 1843. U Drugom svetskom ratu hram je prošao sa manje oštećenja, a tokom poslednjih ratnih zbivanja 1995. hram je devastiran. Obnova je u toku.

Deringaj sa hramom Uspenja Presvete Bogorodice, sagrađen je 1793. godine, hram je porušen u Drugom svetskom ratu, ostali su zidovi sa delom zvonika.

Donja Suvaja sa hramom Vaznesenja Gospodnjeg, sagrađen 1787. godine. hram je obnavljan 1976. Filijalni hram Svetog Apostola Luke u Dabašnici sagrađen je 1874. godine, hram je danas u rušenom stanju. 

Zrmanja sa hramom Svetog oca Nikolaja sagrađen je 1715. godine. Hram je rušen 1953. a njegova obnova je započeta uoči rata 1991. Obnova je u toku.

Lički Osredci sa hramom Prepodobne mati Paraskeve, godina gradnje nije poznata prvi put se hram pominje u kartama Habzburške monarhije iz 1774. Današni hram sagrađen 1806. oštećen u Drugom svetskom ratu i do danas nije obnovljen. Filijalni hram Pokrova Presvete Bogorodice u Ličkom Tiškovcu sagrađen je 1874. U ratovima hram nije značanije oštećen, a njegova obnova je pri kraju.

Mazin sa hramom Rođenja Presvete Bogorodice sagrađen je 1715. godine. Hram je srušen 1941. do danas su sačuvani zidovi sa zvonikom.

Mala Popina sa hramom Silaska Svetog Duha na Apostole. Prvi pisani trag o ovom hramu datira iz 1774. Današnji hram je sagrađen 1878. a spaljen je 1995. krov hrama je obnovljen 2019.

Pribudić sa hramom Prebodobne mati Paraskeve, današnji hram je sagrađen 1715. godine, poslednja obnova je bila 1902.

Srb sa hramom Uspenja Presvete Bogorodice sagrađen je pre 1775. godine u Drugom svetskom ratu hram je spaljen, a potom miniran od strane komunista 1955. godine. Hram je obnovljen 1970. a obnavlja se i danas.

Štikada sa hramom Svetih Apostola Petra i Pavla, hram je sagrađen 1899. godine. Zapaljen u Drugom svetskom ratu. Novi krov na hramu postavljen je 2017. a zvonik i unutrašnje uređenje čeka obnovu. Filijalni hram Svetog Arhangela Mihaila u Štikadi sagrađen je 1725. godine, srušen je u Drugom svetskom ratu.

Parohijski sveštenik: protonamesnik Predrag Pantelić rukopoložen 2006. na gračačkoj parohiji od 2016.

 

Crkvena opština donjelapačka u Donjem Lapcu

Osnovana je 1792. godine. Parohijski hram Silaska Svetog Duha na Apostole sagrađen je 1798. godine, zapaljen je u Drugom svetskom ratu, a potpuno je srušen i uklonjen 1948. Gradnja novog hrama je započeta 1993, a trajala je do 2005.

Parohiju danas sačinjavaju mesta, koja su do 1941. godine bitisala kao samostalne parohije.

Dobroselo sa hramom Svetih Apostola Petra i Pavla sagrađenim 1800. godine. U Drugom svetskom ratu hram je oštećen, a odlukom komunističkih vlasti hram je potpuno uništen 1950. godine.

Doljani sa hramom Rođenja Presvete Bogorodice, sagrađen je 1799. godine na temeljima drvenog hrama srušenog 1793. Hram je više puta obnavljan zadnji puta 1995. a obnova je u toku.

Nebljusi sa hramom Svetog Proroka Ilije sagrađen je 1795. godine na temeljima starog hrama koji se pominje u vojnoj karti Habzburške monarhije iz 1774. Hram je više puta oštećivan i obnavljan, od kojih je zadnja 1986.

Parohijski sveštenik: protonamesnik Predrag Sušić, rukopoložen 2012. na donjelapačkoj parohiji od 2018. godine.

 

Crkvena opština drežnička u Drežnici

Osnovana po naseljavanju pravoslavnih Srba u Drežnicu 1612. godine kada se i pominje prvi pop Mojsije. Parohijski hram Rođenja Presvete Bogorodice podignut na temeljima stare drvene crkve 1771. godine. današnji hram sagrađen je 1842. U drugom svetskom ratu hram je zapaljen, a njegova obnova započeta 1993. koja još uvijek traje. Zbog nedostatka hrama u Spomendomu  sveštenik je privremeno uredio jedan prostor za bogosluženje. taj prostor je posvećen kao kapela Svetog Vasilija Ostroškog.

Parohiju danas sačinjavaju mesta, koja su do 1941. godine bitisala kao samostalne parohije.

Brinje sa hramom Preobraženja Gospodnjeg sagrađen 1939. U drugom svetskom ratu hram je oštećen zatim obnovljen i ponovo je oštećen tokom ratnih dešavanja 1991-1995. Obnova je u toku.

Vodoteč sa hramom Svetog Arhangela Mihaila godina gradnje nije poznata, potiče iz 19. veka. U Drugom svetskom ratu potpuno je srušen. Filijalni hram Pokrova Presvete Bogorodice u Tuževiću čija je gradnja dovršena 1896. godine, a spaljen 1942.

Jasenak sa hramom Svetog Velikomučenika Kneza Lazara Kosovskog, sagrađen je 1883, spaljen je u Drugom svetskom ratu, a miniran nakon rata, obnova je u toku. Školska kapela Svetog Save u Jasenku sagrađena je 1878. u delu školske zgrade.

Lučani sa hramom Svetog oca Nikolaja sagrađenog 1700. godine.  Hram je izgorio 1910, a danas se naziru samo temelji.

Prokike sa hramom Silaska Svetog Duha na Apostole sagrađen je 1700. godine,  hram je porušen nakon Drugog svetskog rata 1948 i do danas nije obnovljen. 

Parohijski sveštenik: Odlaskom protoprezvitera Miloša Orelja u mirovinu  parohija je upražnjena.

 

Crkvena opština korenička u Korenici

Osnivanje ove parohije nije poznato, kao samostalna parohija pominje se po popisu parohija Eparhije gornjokarlovačke iz 1700. godine. Parohijski hram Svetih Arhanđela Mihaila i Gavrila u koreničkom naselju Gradina, sagrađen na temeljima starog drvenog hrama 1756. godine. Hram je zapaljen 1943, do sad je obnovljen zvonik 2019.

Parohiju danas sačinjavaju mesta, koja su do 1941. godine bitisala kao samostalne parohije.

Bjelopolje sa hramom Prepodobne mati Paraskeve sagrađen je pre 1793. godine, kada se prvi put pominje kao parohija. Srušen je u Drugom svetskom ratu, ostali su samo zidovi zvonika. Filijalni hram Svetog oca Nikolaja u Frkašiću, hram datira sa kraja 18. veka. Znatno je oštećen u Drugom svetskom ratu i do danas su sačuvani zidovi i zvonik.

Bunić sa hramom Svetog oca Nikolaja, sagrađen na temeljima drvenog hrama iz 1770, godina gradnje nije poznata. U Drugom svetskom ratu hram je porušen do temelja, a za novi hram temelji su postavljeni 1994. Filijalni hram Svetog Apostola Luke u Kozijanu sagrađen u 19. veku. Srušen u Drugom svetskom ratu danas se ne poznaju ni temelji hrama.

Visuć sa hramom Svetog oca Nikolaja, sagrađen 1730. godine. Hram je porušen u Drugom svetskom ratu, do  danas su ostali samo zidovi.

Vrelo sa hramom Uspenja Presvete Bogorodice, sagrađen 1755. godine. Hram je stradao u ratovima, nakon čega je bio obnavljan, zadnja obnova je urađena 2015.

Debelo Brdo sa hramom Rođenja Presvete Bogorodice sagrađen je 1767. godine, nakon oštećenja u Drugom svetskom ratu, obnova hrama započeta je 1992. i traje do danas.

Jošani sa hramom Rođenja Svetog Jovana Krstitelja, sagrađen je na temeljima starog hrama 1730. godine. Od Drugog svetskog rata hram nije u bogoslužbenoj upotrebi, a njegova obnova je u toku.  Filijani hram Svetog Save u Jošanima sagrađen je 1881. godine, hram nije značajnije stradao u ratovima.

Komić sa hramom Svetog oca Nikolaja sagrađen je 1815. godine, srušen je u Drugom svetskom ratu, do danas su ostali samo zidovi hrama.

Krbavica sa hramom Svetog Proroka Ilije sagrađen je 1730. godine. Hram je obnovljen zadnji puta 1993. godine. Filijalni hram Pokrova PResvete Bogorodice u Trnavcu sagrađen je početkom 19. veka. U Drugom svetskom ratu je porušen, do danas su sačuvani samo zidovi hrama.

Ličko Petrovo Selo sa hramom Svetih Apostola Petra i Pavla sagrađen je 1800. godine, hram je spaljen u Drugom svetskom ratu 1941, a obnovljen je 1973.

Mekinjar sa hramom Svetog Velikomučenika Georgija sagrađen je na temeljima drvenog hrama 1749. godine. Hram je zapaljen u Drugom svetskom ratu, a do danas su sačuvani zidovi i zvonik hrama.

Mutilić sa hramom Preobraženja Gospodnjeg sagrađen je 1745. godine, hram je zapaljen u Drugom svetskom ratu do danas su ostali zidovi hrama bez zvonika.

Podlapača-Svračkovo Selo sa hramom Uspenje Presvete Bogorodice, sagrađen je 1728. godine. Srušen u Drugom svtskom ratu, do danas su ostali zidovi hrama.

Senj sa hramom Uspenja Presvete Bogorodice sagrađen je 1788. godine. Potpuno je srušen u Drugom svetskom ratu, nisu ostali ni zidovi hrama. Delimično preko crkvišta i groblja izgrađena je Jadranska magistrala.

Srednja Gora sa hramom Rođenja Presvete Bogorodice, sagrađen je na temeljima drvenog hrama 1745. godine. U Drugom svetskom ratu hram je oštećen da bi 1951. hram bio u potpunosti uklonjen. Na mestu hrama danas postojii Krst.

Udbina sa hramom Svetog oca Nikolaja sagrađen je 1898. godine. Hram je oštećen u Drugom svetskom ratu, a već se 1951. više nisu videli ni zidovi hrama.

Frkašić sa hramom Svetog Velikomučenika Georgija-Ružica, hram se prvi puta pominje na vojnim mapama Habzburške monarhije iz 1774. godine. hram je obnovljen 1990.

Parohijski sveštenik: Nikola Malobabić rukopoložen 2007. godine, a na koreničku parohiju postavljen je 2013.

 

Crkvena opština ogulinska u Ogulinu

Osnovana je 1870. godine od kada je postala i samostalna parohija. Parohijski hram Svetog Velikomučenika Georgija sagrađen 1867. godine. Hram je srušen u Drugom svetskom ratu, a nakon rata 1967. obnovljen. U poslednjem ratu 1991-1995. hram je devastiran i opljačkan, a obnovljen je u periodu od 2004-2010.

Parohiju danas sačinjavaju mesta, koja su do 1941. godine bitisala kao samostalne parohije

Gornje Dubrave sa hramom Prebodobne mati Paraskeve. Prvi hram sagrađen je 1630. godine, spaljen je u Drugom svetskom ratu 1942. a novi je podignut 1972. godine. U ratnim dešavanjima 90-ih godina hram je devastiran i oštećen, a obnovljen je u periodu od 2005-2018. Stari hram Svetih Apostola Petra i Pavla u Drubravama sagrađen je 1695. godine, do danas od njega nije ostalo ništa.

Munjava sa hramom Svetog Arhangela Mihaila, prvi hram od drveta sagrađen je 1695. godine,a novi hram sagrađen je od čvrstog materijala 1838. godine. Kao i većina naših hramova i ovaj hram je stradao u Drugom svetskom ratu, koji je obnovljen 1961. Zadnja obnova hrama izvedena je u periodu 2009-2013.

Otok sa hramom Svetog oca Nikolaja, prvi hram od drveta sagrađen je 1615. godine, a od kamena 1828. Hram je stradao u Drugom svetskom ratu, a zvonik ostao bvez kupole koja do danas nije obnovljena.

Parohijski sveštenik: protoprezvite Milan Simić, rukopoložen je 2005. godine od kada se i nalazi na ogulinskoj parohiji.

 

Crkvena opština otočačka u Otočcu

Godina osnivanja parohije se navodi  1878. mada postoje pisani tragovi da je osnovana i ranije. Parohijski hram Svetog Velikomučenika Gorgija izgrađen je 1863. godine. Hram nije rušen ni u jednom ratu, a obnavljan je prvi puta 1971. druga obnova danas još uvijek traje. Kapela Svetog oca Nikolaja sagrađena 1911. godine na mesnom pravoslavnom groblju, obnovljena 2005.

Parohiju danas sačinjavaju mesta, koja su do 1941. godine bitisala kao samostalne parohije.

Brlog sa hramom Svetog Save, sagrađen je 1740. godine. Hram je u Drugom svetskom ratu delimično oštećen, a obnovljen je 1964. U poslenjim ratnim dešavanjima 1995. unutrašnjost hrama je zapaljena,  a obnovljen je 2009.

Vrhovine sa hramom Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, sagrađen je 1715. godine, srušen u Drugom svetskom ratu, a njegova obnova je počela 1971 koja traje do danas.

Gornje Vrhovine sa hramom Svetog oca Nikolaja, sagrađen 1715. godine. Hram je spaljen u Drugom svetskom ratu, koji nije do danas obnovljen. Parohijski dom ovoga hrama nije rušen, a obnovljen je 2011. Filijalni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Turjanskom, sagrađen pre 1755. godine, koji se prvi put tada i pominje. Hram je spaljen u Drugom svetskom ratu, a od njega su ostali samo zidovi i zvonik u stilu preslice.

Dabar sa hramom Uspenja Presvete Bogorodice sagrađen je 1715. godine. Hram je spaljen u Drugom svetskom ratu 1942. do danas su od njega ostali zidovi sa delom zvonika.

Doljani sa hramom Rođenja Presvete Bogorodice, na temeljima staroga hrama sgrađen je 1782. novi kameni hram. U drugom svetskom ratu hram je zapaljen 1943. a nakon rata od 1946-1948. ruševine hrama su potpuno očišćene. Početkom 80-ih godina prošloga veka, započeta je izgradnja novoga hrama čiji zidovi su urađeni u visini 3 metra.

Zalužnica sa hramom Svetih Apostola Petra i Pavla, današnji hram je podignut 1748. godine na temeljima stare crkve brvnare. Hram nije rušen u ratovima, obnavljan je više puta.

Plitvički Ljeskovac sa hramom Svetog mučenika Kneza Lazara, sagrađen 1885. godine. Hram je srušten u Drugom svetskom ratu, a temelji za novi hram postavljeni su 1990. Ponori sa hramom Vaskrsenja Gospodnjeg, sagrađen je 1742. godine. U ratovima hram nije rušen, a njeogova detaljna obnova bila je 1988.

Staro Selo sa hramom Svetog Jovana Krstitelja, sagrađen je 1742. godine. U Drugom svetskom ratu, hram nije srušen, a obnavljan je 1971. U ratnim zbivanjima 90-ih godina, hram je spaljen. Krov hram obnovljen je 2017.

Škare sa hramom Svetog oca Nikolaja, sagrađen 1772. godine. Hram nije rušen, a obnavljan je zadnji puta 1978. Filijalni hram Svete mati Paraskeve u narodu često nazivan Sveta Petka Vidićka, u Glavacama. Hram je sagrađen pre 1774. godine, kada se i prvi put pominje na vojnim mapama Habzburške monarhije. Hram je zapaljen u Drugom svetskom ratu, a generalno je obnovljen 1985. U toku zadnjeg rata 1991-1995. hram nije značajno stradao, ali je 2000. izgorio u šumskom požaru. Obnovljen je 2009. kada je i tronosan.

Podum sa hramom Svetog Apostola Marka, godina gradnje hrama nije poznata, predanje govori da su je pravoslavni Srbi koristili još 1655. godine. Do danas od hrama su ostali samo temelji.

Parohijski sveštenik: protonamesnik Slađan Nikić, rukopoložen 2005. godine, a te godine je postavljen na otočačku parohiju.

 

Crkvena opština plaščanska u Plaškom

Osnovana je u 18. veku. Parohijski hram Vavedenja Presvete Bogorodice, prvobitni drveni hram sagrađen je 1665. godine. Premeštanjem sedišta Eparhije gornjokarlovačke iz manastira Gomirje u Plaški 1721, gradnja današnjeg hrama započeta je 1755, a dovršen 1763. kada ga je Sveti vladika Danilo Jakšić i osveštao. U toku Drugog svetskog rata, hram je opljačkan i devastiran, a delimično obnovljen  1959. Potpuna njegova obnova nije dovršena ni do danas.

Parohiju danas sačinjavaju mesta, koja su do 1941. godine bitisala kao samostalne parohije.

Kordunski Ljeskovac sa hramom Svetog proroka Ilije, današnji hram sagrađen na temeljima starog drvenog hrama 1862. godine. Hram je spaljen 1942, do danas su ostali zidovi hrama i zvonika.

Lička Jasenica sa hramom Svetog proroka Ilije, sagrađen 1748. godine. U Drugom svetskom ratu je srušen zvoni i deo južnog zida, hram je obnovljen 1979. Unutrašnjost hrama je potpuno obnovljena 2015.

Mašvina sa hramom Preobraženja Gospodnjeg, sagrađen 1750. godine. Hram je spaljen u Drugom svetskom ratu, a obnavljan je 1987, njegovu definitvnu obnovu sprečio je rat 1991.

Močila sa hramom Svetog Velikomučenika Georgija, sagrađen je 1821. godine, u potpunosti je uništen u Drugom svetskom ratu, a na tome terenu danas je izrađen vojni poligon „Slunj“.

Primišlje sa hramom Silaska Svetog Duha na Apostole, sagrađen je pre 1755. godine, kada se pominje u prvom šematizmu Eparhije gornjokarlovačke. Spaljen je u Drugom svetskom ratu, a njegove ruševine uklonjene 1947. Temelji za novi hram su postavljeni 1994, a hram nije izgrađen do danas.

Sadilovac sa hramom Rođenja Presvete Bogorodice, hram je podignut 1826. godine, na temeljima starog hrama. U Drugom svetskom ratu 31. jula 1942. hram je spaljen od ustaša sa 463 ljudi. Hram je obnavljen 1989, ali nakon ratnih dešavanja 1991, hram je devastiran, a ponovo obnovljen 2017.

Slušnica sa hramom Uspenja Presvete Bogorodice, sagrađen je 1749. godine, porušen je u Drugom svetskom ratu, a nekadašnja parohija se našla u okviru terena vojnog poligona „Slunj“. Filijalni hram Svete Petke u Brezovcu, sagrađen 1821. godine, potpuno uništen 1942. Filijalni hram Svetog Arhangela Mihaila u Slunju, podignut pre 1700. godine, kada se prvi put i pominje. U Drugom svetskom ratu, hram je pretvoren u rimokatolički, a krajem rata spaljen. Obnovljen je 1967. Tokom zadnjih ratnih dešavanja hram je devastiran, a njegova obnova je u toku.

Tobolić sa hramom Vaznsenja Gospodnjeg, godina gradnje nije poznata, verovatno da je sagrađen onda kada se i prvi puta pominje parohija 1678. godine, a ucrtan je i na vojnoj karti Habzburške monarhije i 1774. Srušen je u Drugom svetskom ratu od ustaša, a nakon rata našao se u okvoru vojnog poligona „Slunj“. Filijalni hram Rođenja Presvete Bogorodice u Mrežnici  sagrađen 1725. godine. Hram nije uništen u Drugom svetskom ratu, ali je po nalogu komunistički vlasti uklonjen 1960, i na tome prostoru je formiran vojni poligon „Slunj“.

Tržić sa hramom Svetih Apostola Petra i Pavla, sagrađen je krajem 17. veka (verovatno od drveta) kada se i pominje da je naseljeno Srbima, a ucrtan je i na vojnoj karti Habzburške monarhije iz 1774. godine. Novi hram je sagrađen od kamena 1742, srušen je u Drugom svetskom ratu, do danas nije obnavljan.

Parohijski sveštenik: prezviter Saša Kremić, rukopoložen 2019. od kada se nalazi na plaščanskoj parohiji.

 

Crkvena opština pulsko-perojska u Peroju

Osnovana 1583. godine dolaskom pravoslavnih Grka u Istru, a od 1657. hram su preuzeli pravoslavni  doseljenici iz Crne Gore. Parohijski hram Svetog oca Nikolaja, sagrađen je krajem 6-og veka. Hram je 1583. ustupljen izbeglicama pred Turskim osvajanjima iz Napulije, grada na Peloponezu. Poznato je da je kro svoje dugogodišnje postojanje hram bio obnavljan zbog starosti i neminovnog propadanja, ali nikada nije rušen. U novije vreme hram je obnavljan 1962, i 2010.

Parohija obuhvata čitavo Istarsko poluostrvo sa svim gradovima i naseljima.

Peroj sa hramom Svetog Spiridona. Hram su kupili pravoslavni perojci, doseljeni iz Crne Gore, od katolika kao kapelu Svetog Jeronima, obnovili je 1788, i posvetili Svetom Spiridonu.

Parohijski sveštenik: protoprezviter-stavrofor Goran Petković, rukopoložen 2005. godine a te godinte postavljen na istoimenu parohiju.

 

Crkvena opština riječka u Rijeci

Osnovana 1780. godine. Parohijski hram Svetog oca Nikolaja, sagrađen 1785. godine. Hram nije rušen u ratovima, a njegova vanjska i unutrašnja obnova izvođena je više puta, pa tako i 2015. je  rađena fasada na vanjskim zidovima. Filijalni hram Svetog Velikomučenika Georgija na Sušaku izgrađen je 1939. kada je i tronosan. Hram je izgrađen kada je grad Rijeka, nakon Prvog svetskog rata, podeljen na Kraljevinu Italiju i Kraljevinu Jugoslaviju, a granica je bila kroz centar grada poznata rijeka Rječica. Hram Svetog oca Nikolaja, tada je pripao Italiji. Filijalni hram Svetog oca Nikolaja u Crkvenici, izgrađen 1924. godine, a sagradili su ga ruskii emigranti. Od 1956. godine hram je pripao Srpskoj pravoslavnoj crkvi, odnosno Eparhiji gornjokarlovačkoj. Crkvena opština Rijeka je podeljena na dvije parohije.

Parohijski sveštenici: paroh prve parohije riječke protoprezviter-stavrofor Mićo Kostić, rukopoložen 1980. godine, a na rijekčkoj parohiji je od 1990. Paroh druge parohije riječke protoprezviter Jovan Galamić, rukopoložen 2015. a na parohiji riječkoj od 2016.

 

Crkvena opština moravička u Moravicama

Osnovana 1881. godine, kada su i prve matice zavedene. Parohijski hram je hram Svetog Velikomučenika Georgija. Prvi hram je sagrađen  1603. godine, kada je bio posvećen Svetom Arhangelu Mihailu, a u kasnijem periodu hram je posvećen Svetom Velikomučeniku Georgiju. Današnji hram je sagrađen 1895, kada je imao iznad oltara jednu manju drvenu kupolu, a uklonjena je 1971-1972, prilikom saniranja krovne konstrukcije. Filijalni hram Svetih Apostola Petra i Pavla -Vojni Tuk. Hram je sagrađen 1750. godine. U Drugom svetskom ratu hram je ostao bez krovišta i oltarskog dela, a njegova obnova je završena 2001. Filijalni hram Svetog Proroka Ilije u Vrbovskom. hram je sagrađen 1615. godine. U Drugom svetskom ratu hram je devstiran, a obnovljen je 1968, svoju drugu obnovu doživio je 2004.

Parohiju danas sačinjavaju mesta, koja su do 1941. godine bitisala kao samostalne parohije.

Marindol sa hramom Svetih Apostola Petra i Pavla. Prvi hram je sagrađen 1605. godine, a današnji hram datira iz 1858. Hram je oštećen u Drugom svetskom ratu, obnovljen je 1964. Godine 2015. obnovljeni su krov hrama i vanjski fasadni zidovi. Filijalni hram Svetog Arhiđakona Stefana u Marindolu izgrađen je u 18-om veku, manjih dimenzija i služio je kao grobljanska kapela, jer je i smešten na groblju. Marindolskoj parohiju su pripadali i mesto Bojanci sa hramom Usekovanje glave Svetog Jovana Krsitelja, sagrađen.

Ponikve prvobitni hram sagrađen je 1715. godine i posvećen Svetom Arhiđakonu Stefanu, a zbog svoje dotrajalosti uklonjen je i na tom mestu sagrađen je 1812. hram koji je posvećen Preobraženju Gospodnjem. U Drugom svetskom ratu hram nije rušen, ukradena su zvona sa zvonika hrama. Obnavljan je više puta,a poslednja obnova je bila 1998. godine.

Parohijski sveštenik: protoprezviter-stavrofor Jelenko Stojanović, rukopoložen 1983. godine, a na parohiji srpsko-moravičkoj je od 1984.

Scroll To Top
Descargar musica