Kulturna ba�tina Eparhije gornjokarlovačke

         Godinu 1941. dočekala je Eparhija gornjokarlovačka u sređenom stanju. Popunjene sve parohije, sređene prilke u Pla�kom, hramovi snabdeveni. Manastir Gomirje, Pla�ki, kao i brojne gradske i seoske crkve bile su bogate umjetničkim sakralnim predmetima od velike vrijednosti. Riznice katedrale i Eparhije u Pla�kom i u manastiru Gomirju bile su izuzetno bogate. Rijetka je bila crkva, pogotovo u gradovima koje nisu krasili metalni svjećnaci pred ikonostasom, kao i svjećnaci od plemenitog metala u oltaru. Od svega tog bogastva nije ni�ta ostalo. Iz bogate riznice Eparhije i crkve u Pla�kom spa�eno je samo nekoliko metalnih sakralnih predmeta, dok je sačuvano od uni�tenja dosta ikona, i nekoliko arhijerejskih mitri. Da u počedtku Drugog svijetskog rata, kada je počelo uni�tavanje i pljačkanje hramova, nije stigla u man. Gomirije i u Pla�ki grupa muzealaca iz Zagreba, na čelu sa profesorom Vladimirom Tkalčićem, bilo bi sve uni�teno i razne�eno. Profesor Tkalčić je i prije rata odr�avao veze sa Pla�kim i Gomirijem, gdje je lično sredio riznicu i arhivu sa bibliotekom, pa je bio upoznat sa vrijednostima koje se tamo nalaze. Uspio je da dobije dozvolu da sve �to nađe prenese u Zagreb. Međutim  i prije muzealaca stigli su u Pla�ki lopovi, pa je tako prije 20 godina jedna trikira pronađena u jednoj kući u Josipdolu. Kako su stizale u Zagreb ikone iz Senja, ikone i neki bogoslu�beni predmeti iz zapadne Like nije utvrđeno. Vjerovatno da su to donosili i prodavali pojedinci, pa i Njemački i Talijanski vojnici. U Zagreb je prenesena 1941. godine i Episkopska biblioteka iz Pla�kog sa oko 6000 knjiga. Sačuvano je i vraćeno ne�to preko 4000 knjiga. Kako je iza rata stvarana nova  biblioteka za koju se zalagao Episkop Simeon, sa blizu oko 4000 svezaka, knjiga i časopisa, to je 1990. godine bila biblioteka sa oko 8000 svezaka. Katedralni hram Episkopa kostajničko-zrinoponjskog u Kostajnici, bila je bogato snabdevena. Krasila su ga divni barokni ikonostas, sakralni predmeti od plemenitih metala, na�alost osim ikona nije bilo skoro ni�ta spa�eno. Hram je prije ru�enja opljačkan a vrijedne ikone bačene u obli�nju �upu odakle se odnose za Zagreb.                          

         Dva najstarija duhovna centra Eparhije gornjokarlovačke su manastiri Gomirije i  Komogovina. Gomirije nastaje na prijelazu između  XVI i XVII vijeka, dok Komogovina nastaje krajem XVII vijeka. Tu je odmah i selo Medak u Lici, gdje je dospio iz manastira Rmanj u  Bosni, 1688. godine dabrobosanski mitropolit Atanasije Ljubojević ( 1688-1713 ) koji će postati prvi Arhijerej Eparhije gornjokarlovačke. Svakako da su prve sakralne vrijednosti done�ene ili nabavljene za ova crkvena sjedi�ta. Početkom  treće decenije XVIII  vjeka u manastiru Komogovini se osniva  ikonopisna �kola. Njen rad pokreće jeromonah Arsenije, koji je u manastir Komogovinu do�ao negdje sa Primorja a mo�da i iz Boke, gdje je već postojala dobra tradicija ikonografije. Sačuvano je nekoliko ikona iz preioda rada ove �kole.

       U Drugoj polovini XX vijeka u Gomirije sti�e iz Kijeva jeromonah Simeon Balvić koji pokreće rad poznate gomirske ikonografske �kole. On sprema i nekoliko svojih učenika koji će poslije njega raditi ikonostase po Eparhiji. Crkve po gradovima krasili su umjetnički ikonostasi : Arse Teodorovića ( Karlovac), Stevan Simić ( Glina i Petrinja), Bauer Josif( Gospić) čije su izlo�be bile na izlo�bi u Pe�ti.Ikone su radili i brojni drugi ikonopisci sa strane, kao i priučeni domaći slikari.U nekim crkvama rađene su ikone pod uticajem italokritske �kole. Bogati trgovci su darivali crkve raznim sakralnim predmetima, krstovima, ikonama, ode�dama i svijećnacima, od kojeg blaga nije skoro ni�ta ostalo.

      Dugo vremena Austrija nije dozvoljavala podizanje crkava od tvrdog materijala, pa su najstarije crkve bile brvnare.Prva zidana crkva je svakako crkva manastira Gomirja s početka treće decenije XVIII vijeka. Tek u drugoj polovini XX liberalizinovano je podizanje pravoslavnih crkava u Eparhiji. Gomirje je nastalo skoro ceo vijek prije Eparhije. U manastir se donose Srbulje, relikvije, krstovi i drugi predmeti. Gomirije je utoči�te brojnih sve�tenomonaha i monaha u toku cijelog XVII vijeka s područja Tuske oblasti. Sredinom XX vijeka manastir Gomirje, prema Grbiću ima tridesetak sve�tenomonaha i monaha.

     Zapa�ena su nastojanja u podizanju �kola. Rijetko je koji na� crkveni prostor zapamtio toliko poku�aja sa stvaranjem �kola za sve�tenike kao u Eparhiji gornjokarlovačkoj. Sredinom XVIII vijeka Episkop Danilo Jak�ić otvara bogoslovsku �kolu u Metku. Ona je dala nekoliko desetina sve�tenika od kojih su neki bili i istaknuti crkveni poslanici. Bogoslovija u Metku dala je najvi�e sve�tenika, �to je bilo od epohalnog značaja za ono vrijeme, kada nije jo� postojala Karlovačka bogoslovija. Iza smrti episkopa Danila 1771. godine, Austrijske su vlasti sve u Metku  uni�tile, pa je i tako kuća bogoslovije, kao i kuća Episkopa bile su pretvorene u vojni kvartir. Jo� prije rada bogoslovije u Metku, četrdesetih godina 18. vijeka Episkop Pavle Nenadović u Pla�kom stvara najprije centralno učili�te a zatim, zajedno sa Episkopom kostajničko-zrinopoljskim Aleksijem Andrejevićem( 1741-1749), ranijim mitropolitom �ičkim , pokreće rad �kola za sve�tenike u Pla�kom i u Zalu�nici kraj Vrhovina.

Eparhija kostajničko-zrinopoljska postojala je od 1713. do 1771. godine sa sjedi�tem u Komogovini i u Kostajnici. Eparhija je sačinjavala  prete�no dijelove Eparhije gornjokarlovačke, kojoj je 1771. godine kada je ukinuta Eparhija kostajničko-zrinopoljska, ponovo pripojena zajedno sa manastirom Komogovinom.

Episkop Aleksije Andrejević dao je u Kostajnici sagraditi divnu katedralu i dvor. Katedrala čiji je osmougaoni zvonik nosio uticaj islamske arhitekture uni�tena je 1941. godine.

Velika nastojanja na otvaranju �kola pokazao je i gornjokarlovački Episkop Petar Jovanović, blagorodni ot Vidak ( 1798-1806 ), kasnije Episkop banatski. On otvara  u Pla�kom �kolu za sve�tenike u kojoj je lično predavao sa svojim sekretarom protođakonom Pavlom Had�ićem, da bi potom u Pla�kom osnovao i srpsku �kolu za početnike.

Kada je 1809. godine mirom u Tilzitu osnovana Napoleonova Ilirska pokrajina, obuhvatila je i Eparhiju gornjokarlovačku. Tada�nji Episkop Mojsije (1807-1823)

Predla�e Mar�alu Marmontu da se u Eparhiji osnuje 10 ilirskih �kola a u svakom većem mjestu po jedan bogoslovko-filosofski seminar. Uskoro prestaje francuska vlast a u Sremskim Karlovcima od 1794. godine radi i čuvena Karlovačka bogoslovija u čijem je izdr�avanju učestvovala i Eparhija gornjokarlovačka. Episkop Lukijan Mu�icki, istinski prosvjetitelj Gornje Krajine, otvara po Eparhiji 80 srpskih narodnih �kola. U Pla�kom otvara najprije pripremni tečaj a potom i �Klerikalnu �kolu�. Vojna vlast bila je protiv prosvećivanja naroda pa i protiv narodnih �kola. Ipak u drugoj polovini XVIII vjeka otvaraju se �kole u vi�e mjesta, kao u Glini, Petrinji, u Pla�kom, Gospiću, Otočcu i Kostajnici. �kole je izdr�avao narod preko sve�tenika ali su osim drugih problema  iskrsavale i materijalne te�koće.

     Kultura ba�tina Eparhije gornjokarlovačke u sakralnim predmetima i knjigama, arhivama i drugim crkvenim predmetima samo je djelomično spa�ena. Sa cijelog Korduna, srednje Like od Plitvica prema Gračacu, zatim od Gospića prema Srbu i Zrmanji nije spa�eno gotovo ni�ta. Banija, bogata lijepim crkvama, osim Petrinje, Kostajnice i ne�to malo iz Komogovine, ostala je u ratu bez ičega. Osim pomenutih crkava odakle je dio blaga spa�en, jo� je spa�eno pone�to iz Otočca i zapadne Like. Najvi�e predmeta od vrijednosti spa�eno je iz manastira Gomirja, dok je iz Pla�kog spa�eno malo sakralnog metala. Toliko je toga bilo , da je i ono �to je ostalo, predstavlja sakralno i drugo kulturno blago Eparhije. Lukijan Mu�icki koji je rezidirao u Karlovcu svoju je biblioteku poklonio Beogradu.

   Sakralni predmeti Eparhije gornjokarlovačke vraćeni su u Karlovac 17. jula 1990. godine. Predmeti su smije�teni u depo Eparhije koji se nalazilo u prizemlju zgrade, specijalno preuređenim za te potrebe. U toku je bilo i preuređenje dijela zgrade Eparhije koji je pruređivan za muzej Eparhije gornjokarlovačke.

U Karlovac je dopremljeno 29 rukopisnih knjiga ( Gomirje je sredinom pro�log vjeka imalo 50), od XIV do XIX vjeka, 16 komada starih �tampanih srpskih knjiga, 170 bogoslu�benih knjiga �tampanih u Rusiji, zatim 681 predmet ikona, sakralnog tekstila, metala, slika i raznih druih predmeta.

Dopremljeno je 4.310 knjiga ( mada je sama episkopska biblioteka u Pla�kom imala preko 6 000 svezaka. Svoju biblioteku imalo je i Gomirje, kao i brojne crkvene op�tine).

Eparhija gornjokarlovačka je u svojoj istoriji među svoja 23 arhijereja, imala i vi�e sna�nih istaknutih ličnosti, među kojima i nekoliko ljudi od pera. To su episkopi: Lukijan Mu�icki, Evgenije Jovanović, Ilarion Zeremski i Nikanor Iličić. Episkop Danilo Jak�ić (1751-1771), čovjek svetog �ivota, koji je impresionirao i Dositeja, u drugoj polovini XVIII vjeka, dva puta �alje u Rusijugomirskog igumana Teofila Aleksića. Iz Kijeva dovodi �i�atovačkog sve�tenomonaha Simeona Baltića, koji će po �elji i pozivu Episkopa Danila u Gomirju otvoriti gomirsku ikonopisnu �kolu, koja će pod tim imenom ući u na�u kulturnu istoriju. Teofil je sa sobom donio pravo blago poklona iz Rusije za Gomirje u knjigama, ode�dama i sakralnim predmetima od metala. Zbog veza sa rusijom, Episkop Danilo Jak�ić nije (mada izabran većinom glasova) mogao postati mitropolit karlovački a iz manastira Gomirja morao je otići i iguman Teofil.

Stvaranje sakralne ba�tine u Eparhiji nastavljeno je poslije Drugog svjetskog rata. Sagradilo se vi�e stilskih crkava, izrađeno vi�e umetničkih ikonostasa. Glinsku crkvu sa njena dva oltara, krasi i umjetnički ikonostas, kao i dve monumentalne freske: Srpskih svetih mučenika za vjeru,koji je i ikonostas u njihovu slavu osvećenog drugog oltara, kao i freska Sabor Svetih Srba na 32 kvadratna metra u luku iznad ikonostasa.

    Na području Eparhije obnovljen je veliki broj hramova i parohijskih domova svakako najvećom zaslugom donacijama vjernika iz inostranstva. Krajem osamdesetih pravoslavni vjernici polako se vraćaju u okrilje svoje Crkve. Jedan od glavnih razloga je bio i pad totalitarnog i pogotovo u krajevima Eparhije gornjokarlovače, anticrkvenog, komunističkog re�ima. Uviđa se i potrba popunjavanja parohija sve�tenstvom  kao i intezivna obnova poru�enih hramova i parohijskih domova. Na�alost 1991. godine započeo je besomučni rat koji je obuhvatio najveći dio Eparhije gornjokarlovačke, rat u kojem je Eparhija od njenog osnutka do 1991. godine do�ivjela svoje najveće stradanje. Saborni hram Svetog oca Nikolaja, potpuno je uni�ten kao i Episkopski dvor u Karlovcu. Zgrada je opljačkana a potom minirana (1993. god.). Nakon miniranja 1993. godine popisano je sakralno blago koje se nalazilo u depou Eparhijskog muzeja i evakuirano u depoe dr�avnih institucija    ( utvrđeno je da su kutije sa blagom bile obijane i otvarane) . Jo� uvijek se na�alost ne zna pravi gubitak sakralnih predmeta, ikona i svega ostalog �to se nalazilo u depou Eparhije kao i u kancelarijama Episkopa i sve�tenika.

Rat je pro�ao i postoje naznake da bi moglo doći do intezivnijeg početka obnove Eparhijskog dvora kao i Sabornog hrama. Prije izvjesnog vremena u Karlovac je vraćen najveći dio sakralnih muzejskih predmeta  Eparhije, kao i ikonostas Sabornog hrama Svetog oca Nikolaja u Karlovcu, koje su dobri i čestiti ljudi sačuvali nakon miniranja zgrade Eparhije i deponirali ih u Zagrebu.

   

 

[novosti] [eparhija] [sv.sava gk] [episkop] [istorija] [manastir]
[
publikacije] [adresar] [riznica] [apel] [linkovi]

Ћирилица

Copyright � 2003 Gornjokarlovačka Eparhija.
Designed by SeRGio