Djelo Frana Barbalića �Peroj � srpsko selo u Istri� prvi put je objavljeno u zagrebačkim Narodnim novinama (br. 48-55 i 59) 1993. godine. Iste godine je pre�tampano u izdanju zakladne tiskare Narodnih novina u Zagrebu kao knji�ica. Ona je već odavno nedostupna čitateljstvu, tim prije �to se rijetko nalazi i u stručnim bibliotekama. S obzirom da je knjiga i u dana�njem vremenu vrlo interesantna za povijest naselja Peroja (koje Perojci zovu �Peroja�: imenica je �enskog roda, a mijenja se kao naziv atinske luke Pireja), te se često citira kao izvor podataka, svrsishodno je pre�tampati i na taj način učiniti dostupnom dana�njim zainteresiranim čitateljima, posebno na�im �iteljima.

Knji�ica je napisana sa puno pa�nje i precizno iznosi dragocjene podatke i povijesne istine o nama, tako da je njena povijesna i moralna vrijednost neizbrisiva i nezaboravna. Knjiga je pisana davno prije jugoslovenske dominacije Istrom, ili kako danas pojedini patetičari ka�u �srpskog utjecaja�. Njen autor Fran Barbalić (1878-1952), biv�i austrougarski kotarski �kolski nadzornik, obrazovani pisac, povjesničar, čovjek koji je imao realan uvid u zbivanja iz svoga vremena, predstavlja povjesnu ličnost za Istru, po na�em skromnom mi�ljenju, ni�ta manje značajanu od Mija Mirkovića (Mate Balota, 1898-1963). Fran Barbalić je istinski Hrvat, katolik, rodoljub mediteranskog tipa, �to se vidi iz njegovog pera. On se bori za hrvatske interese, ali voli i po�tuje druge, različite od sebe. On tuguje zbog nepravde učinjene svom narodu, ali miluje i ostale koji stradaju.

�Po gornjem dijalogu vidi se, da je tu�bu protiv Peroja, �kole i srpskih knjiga izdalo zapovjedni�tvo ratne luke u Puli. A u Puli je bilo ljudi, koji su bili pravoslavne vjere i srpske narodnosti, a ipak nisu branili svoje ljude, nego sam ja katolik morao opravdavati pravoslavne, da im je ćirilica potrebna za obuku vjeronauka, i ja, Hrvat, morao sam se izlagati za Srbe, a to ne učini�e oni, koji su ne samo mogli, već i morali, jer su bili na mnogo vi�em polo�aju, nego �to sam ja bio.� (str.30) 

�Italija radi punom parom, da odnarodi na� narod, koliko ga je ostalo u njezinim dr�avnim granicama. Radi i na tome, da odnarodi Perojce. Perojska �kola dijeli sudbinu svih na�ih hrvatskih i slovenskih �kola�. Nema ih vi�e.� (str.31 i 32)

Nekada, ne tako davno, Istrom su dominirali narodnjaci, ljudi �Istarske ljestvice� ne samo u muzičkom već u op�teintelektualnom i �ivotnom smislu, �to ukazuje na njihovo toplo levantinsko-ju�njačko porijeklo, u bezbrojnim primjerima � pravoslavno.

�elimo da ovu knjigu čitatelji do�ive upravo onako kako je napisana, bez strasti i predrasuda, kao svjedočanstvo o jednom vremenu u kojem je autor �ivio, a koje, kad bismo promijenili neke pojmove, tematski i problemski sliči na�em dana�njem dobu.

Ovaj je rad jednako koristan podsjetnik ne samo za nas autohtone Srbe - �itelje kojima je knjiga posvećena, a koji smo danas, nakon čestristogodi�njeg hoda, minijaturna, te�ko snala�ljiva manjina, ali vitalna da izbjegne zamke raznih neautentičnih emisara, već i za Hrvate, koji u ovoj na�oj stvarnsoti podjela pa i razdora treba da se posjete na svoju ne ba� jednostavnu pro�lost.

Interesantno je primjetiti da na�i preci nisu vjekovima imali nikakve laičke (političke) organizacije, već su se čvrsto dr�ali svoje narodne pravoslavne Crkve koja ih je sačuvala do danas. �kola je do kasnog austrougarskog doba bila i crkveno-narodna �kola, izdr�avana od mje�tana i subvencionirana od Eparhijske Konsistorije iz Zadra. Učitelji su bili isključivo sve�tenici (kapelani) do doba kraljevine Italije (kako navodi prof. Tone Crnobori u zborniku Prilozi zavičaju posvećenom 330-oj godi�njici doseljavanja Crnogoraca u Peroj).

        U nadi na bolje sutra u okvirima kreativnije i ljep�e budućnosti, u datim mogućnostima i okru�enju, u slo�enoj i delikatnoj sada�njosti, Istra je �jedina za nas zemlja na tom moru Jadranskom�.

Na kraju ovih na�ih redaka izdvojili bismo dvije rečenice Frana Barbalića, prepune istinske nostalgije:

�Peroj je mali, sitni, pravoslavni otočić u �irokom katoličkom moru. Niti se taj pravoslavni otočić pro�irio, niti ga je katoličko more izbrisalo.� (srt.15)

�ivimo u dobroj nadi da će suvremena Republika Hrvatska, a pogotovo multikulturalna �upanija Istarska, imati načina i raspolo�enja da pomognu očuvanje na�e narodne autentičnoasti i njenog pravoslavnog duha, jer je to njegovo bogatsvo.

U Peroju
Iguman Danilo Ljubotina
Na Poklade 2002. godine
Paroh Pulski i Perojski

[novosti] [eparhija] [sv.sava gk] [episkop] [istorija] [manastir]
[publikacije] [adresar] [riznica] [apel] [linkovi]

Ћирилица

Copyright � 2003 Gornjokarlovačka Eparhija.
Designed by SeRGio