O VASKRSU 2007. GODINE

P A V L E

PO MILOSTI BO�JOJ

PRAVOSLAVNI ARHIEPISKOP PEĆKI, MITROPOLIT
BEOGRADSKO-KARLOVAČKI I PATRIJARH SRPSKI, SA SVIMA ARHIJEREJIMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE, SVE�TENSTVU, MONA�TVU I SVIMA SINOVIMA I KĆERIMA NA�E SVETE CRKVE: BLAGODAT, MILOST I MIR OD BOGA OCA, I GOSPODA NA�EG ISUSA HRISTA, I DUHA SVETOGA, UZ RADOSNI VASKR�NjI POZDRAV:

HRISTOS VASKRSE!

DAN JE VASKRSENjA, PROSVETIMO SE, LjUDI!
PASHA GOSPODNjA PASHA,
OD SMRTI U �IVOT I SA ZEMLjE NA NEBESA
HRISTOS NAS PREVEDE!

    Ovim stihovima pashalne pesme, draga deco duhovna, mi, verujući narod Bo�ji, počinjemo Slavlje nad slavljima, pevanje nad pevanjima o Događaju nad događajima � Vaskrcenju Hristovom. Vaskrsenje, koje, kao i Raspeće, za Jevreje be�e sablazan, a za Grke bezumlje, mi do�ivljavamo i slavimo kao najdublje iskustvo na�e vere i �ivljenja. To je iskustvo koje do�ive�e najpre svete �ene mironosice i sveti apostoli, a potom mi koji verom primismo �to nam oni blagosloveno predado�e � verom koja postaje sila �ivota.
   Ushićen ovom činjenicom novog �ivota, sveti apostol i evanđelist Jovan Bogoslov objavljuje hri�ćanima svih vremena svoje iskustvo ovim rečima: �...�to smo čuli, �to smo videli očima svojima, �to sagledasmo i ruke na�e opipa�e,� jeste to da se �... �ivot javi... i objavljujemo vam �ivot večni�. Dan Vaskrsenja jeste dan �ivota. Zato, radujmo se i veselimo u njemu! Slavimo �ivotodavca, Hrista Bogočoveka!
    Danom Vaskrsenja, draga deco duhovna, počinje novo vreme. Ako je Veliki Petak bio svojevrsni �stra�ni sud� palog čoveka nad Samim Bogom, onda dan Vaskrsenja jeste Dan pobede ljubavi i dobrote Bo�je. Događaj Vaskrsenja bi u prvi dan sedmice. Ovim on dobi svoj početak u vremenu i prostoru, kao �to i stvaranje sveta prvim danom dobi dimenziju postojanja svega vidljivog i nevidljivog. Dan Vaskrsenja nije, kako bi poneki hteli i �eleli, samo duhovni ili pesnički do�ivljaj već, pre svega i iznad svega, istorijsko-eshatolo�ki Događaj koji je izmenio istoriju sveta. �Stoga, ako je ko u Hristu, nova je tvar: staro prođe, gle, sve novo postade�, ka�e sveti apostol Pavle.
     Dan Vaskrsenja ispunjen je bo�anskom svetlo�ću � svetlo�ću kojom nas Sam Vaskrsli Gospod prosvećuje. �Dođite, uzmite svetlost od nezalazne Svetlosti!� � prve su reči kojima nas Crkva poziva na početak slavljenja Vaskrsenja Hristova. Da bi neko mogao istinski slaviti Vaskrsenje Hristovo kao svoj iskustveni do�ivljaj, mora prethodno da se prosveti svetlo�ću Hristovom. Tiha svetlost nezalazne Svetlosti jeste Sam Gospod Isus Hristos. On vaskrse iz groba kao �to sunce na istoku izlazi iz mraka noćne tame da obasja svu zemlju, da je zagreva i obnavlja �ivot u njoj. Prosvetimo se svetlo�ću Vaskrsenja, svetlo�ću koja je iz groba zablistala. To je svetlost Bogočoveka Hrista, Koji ka�e za Sebe: �Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom, neće hoditi u tami nego će imati svetlost �ivota.� Danas i uvek, preko Crkve Svoje svete, On nas poziva na prosvećenje uma, srca i vascelog na�eg bića.
    Pasha Gospodnja, Pasha! Jevrejski narod do�iveo je prolazak kroz Crveno more da bi se spasao od grehom zatrovanog faraona. Kako? Uz pomoć Bo�ju. Jer, �Gospod iđa�e pred njima danju u stubu od oblaka vodeći ih putem, a noću u stubu od ognja, svetleći im, da bi putovali danju i noću�. Ovaj stub od oblaka i svetlećeg ognja be�e upravo Svetlost tiha nezalazne Svetlosti, be�e Logos Bo�ji. Pre�av�i Crveno more, dotada�nji robovi uđo�e u slobodu kličući Gospodu: �... Slavno se proslavi; konja i konjanika vr�e u more!� To je bio Prolazak (Pasha) bogoizabranog naroda, tog semena avraamovske vere. A Prolazak (Pasha) koju mi danas slavimo jeste Prolazak GospodnjiProlazak upravo Onoga koji je jevrejski narod predvodio iz ropstva u slobodu. Zato je ovo Njegova Pasha, koja ima univerzalni karakter. Stoga crkveni pesnik i poziva sve ljude svih naroda i svih vremena, a ne samo jedan narod, da, slaveći Pashu Gospodnju, tojest Hristov Prolazak iz smrti i groba u Vaskrsenje, svi sa Njime pređemo iz grehovnog ropstva i smrti u slobodu �ivota.
    Imajući pred očima ovu dimenziju praznika Vaskrsenja Hristova, draga deco duhovna, ostavimo danas sve brige ovoga sveta i, zajedno sa nebeskim anđelima i horovima svetih, do�ivimo novu stvarnost bo�anskog �ivota u Hristu Isusu, pevajmo i veličajmo Uzročnika na�ega spasenja! Na�a pesma je pobednička jer je smrt smrću pobeđena! Ubitačni otrov �aoke greha izgubi snagu i smrtonosno dejstvo. Kako? Ljubavlju i dobrotom Bogočoveka Hrista, jer On kao bezazleno Jagnje uze grehe sveta na sebe i predade se na Raspeće. Greh i smrt vi�e nisu alfa i omega �ivota. Vaskrsli Hristos je Alfa i Omega, početak i kraj na�eg osvećenja. Bo�anskim vrlinama i ličnim podvigom hitajmo u novi, vrlinski �ivot u Vaskrslome Isusu Hristu!
    �iveći u vremenu i prostoru, mi hri�ćani sve i sva merimo Hristovim vrednostima. Ne odbacujemo i ne preziremo ovaj svet i ovaj �ivot. Naprotiv, mi ga osvećujemo sveosvećujućom blagodaću Bo�jom. Ovaj svet se mo�e preobraziti blagodatnom energijom Vaskrsloga Bogočoveka Hrista. 3ato je Gospod tako jasno i nedvosmisleno poručio hri�ćanima: �Vi ste svetlost svetu.� To znači: jedino s vama i preko vas ovaj svet se mo�e prosvetiti, a time i spasti. Dodao je Spasitelj i ovo: u svetu ćete mnoge nevolje imati! Bićete proganjani kao �to sam i ja bio prognan i razapet, ča�u koju ja pijem i vi ćete ispiti! Ali ne bojte se zbog toga, jer ja sam pobedio svet. I pored svih stradanja, dakle, kroz koja je tokom vekova Crkva Hristova pro�la, a i danas prolazi, hri�ćani ostaju �svetlost svetu�, jednako kao �to je i On Sam bio jedina Svetlost sveta u tami koja pokri Jerusalim na Veliki Petak.
    Kao �to se u ono vreme protiv Hrista Spasitelja bio zaverio čitav Sinedrion judejski (prvosve�tenici i narodne stare�ine) i zaveo mnoge u narodu protiv Hrista, tako se i u na�e vreme �novi Sinedrion� bori protiv Hrista i Crkve Njegove, bori se protiv Dobra u ovom svetu. Sve čini da ovaj svet učini svojim grehovnim feudom i da sve pokori pod svoju vlast, ne birajući pritom sredstva ni metode. Sa tog razloga imperativ svih hri�ćana sveta jeste duhovna borba za ovaj svet i prevlast Dobra u njemu. Dobro koje je Bogočovek doneo i darovao svetu Vaskrsenjem neće biti nadvladano. �Ne bojte se!� � rekao je Spasitelj. Zato se radujmo i veselimo poput bogoizabranog naroda posle prelaska preko Crvenog mora, pojući: Hristos vaskrse - slavno se proslavi Gospod!
   
Na�alost, svedoci smo velikog greha koji se svakodnevno vr�i u svetu. Već od samog začeća nevino dete u utrobi majke strepi za svoj �ivot. Milioni običnih ljudi �rtve su nema�tine i gladi, dok manji broj �ivi u neograničenoj rasko�i i telesnim zadovoljstvima. Mnogi narodi mukom i krvlju stečenu slobodu brane od nasilja globalističkog sistema. U ime la�ne slobode i demokratije nameću se gotova re�enja, unapred spakovana. Svedoci smo najnovije drame � opet drame nas pravoslavnih Srba � na Kosovu i Metohiji. Ne malo nevolja ima na� narod i u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj i, na�alost, u Crnoj Gori.
    Ne mo�emo, a da se i ovog Vaskrsa ne osvrnemo na Golgotu i Veliki Petak na�ega Kosova i Metohije, na pomračenu savest svih onih koji sebi daju pravo, gazeći pravni poredak u svetu, da hladnokrvno presuđuju ne samo o nametnutom menjanju statusa Kosova i Metohije već i o čitavoj na�oj istoriji i kulturi, kao i o dr�avnosti Srbije! Na Kosovu i Metohiji vekovima traje Golgota srpskog naroda. To vide i znaju svi osim onih koji su izabrali da budu slepi za gledanje istine i gluvi za slu�anje pravde. Čujemo �kovače� kako u�urbano kuju nove klinove i nova koplja sa namerom da se ponovi i produ�i Golgota srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Sve to čine uz �blagoslove� onih koji se kunu u pravdu, slobodu i demokratiju, ali samo za sebe! Mi ipak jo� verujemo u savest objektivnog čovečanstva koje se skoro i potvrdilo na međunarodnom Sudu pravde u Hagu. I pored toga �to je najvi�i Sud pravde u svetu presudio onako kako je utvrdio na osnovu dokumenata za i protiv, i dalje odzvanjaju povici: raspnite, raspnite srpski narod!
     Ali mi, draga deco duhovna, ne smemo zbog nepravde klonuti, ne smemo se upla�iti, već sav �ivot svoj Hristu Bogu predajmo! Hristos greha ne učini, niti se nađe prevara na ustima Njegovim, pa ipak bi osuđen i razapet. Ali zato i slavno vaskrse! Ako, ne daj Bo�e, srpski narod na Kosovu i Metohiji do�ivi jo� jedno svoje raspeće, stra�nije od svih prethodnih, ostanimo sa Hristom: ne kunimo, zlo ne mislimo, već se molimo i sa Krsta svedočimo ljubav Bo�ju prema svima i svakome. Svedočimo Hrista, Pobednika smrti, greha i svake nepravde, a oni koji zlo čine drugima čine ga jo� vi�e sebi. Kad-tad, ne pokaju li se, oni će gorko zaridati.
    Slaveći Vaskrsenje Hristovo sa svim hri�ćanima sveta, na dana�nji dan se radujmo i veselimo sa njima i sa svom tvorevinom Bo�jom i radosno kliknimo svima i svemu:

HRISTOS VASKRSE!

Dano u Patrijar�iji srpskoj, u Beogradu,
o  Vaskrsu  2007. godine.
Va�i molitvenici pred Bogomladencem Hristom:

Arhiepiskop pećki,
Mitropolit beogradsko-karlovački i
Patrijarh srpski PAVLE

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski JOVAN
Mitropolit crnogorsko-primorski AMFILOHIJE
Mitropolit srednjezapadnoamerički HRISTOFOR
Mitropolit dabrobosanski NIKOLAJ

Episkop �abački LAVRENTIJE
Episkop ni�ki IRINEJ
Episkop zvorničko-tuzlanski VASILIJE
Episkop sremski VASILIJE
Episkop banjalučki JEFREM
Episkop budimski LUKIJAN
Episkop kanadski GEORGIJE
Episkop banatski NIKANOR
Episkop za Ameriku i Kanadu
Mitropolije novogračaničke LONGIN
Episkop istočnoamerički MITROFAN
Episkop �ički HRIZOSTOM
Episkop bački IRINEJ
Episkop britansko-skandinavski DOSITEJ
Episkop ra�ko-prizrenski ARTEMIJE
Episkop umirovljeni zahumsko-hercegovački ATANASIJE
Episkop bihaćko-petrovački HRIZOSTOM
Episkop osečko-poljski i baranjski LUKIJAN
Episkop srednjoevropski KONSTANTIN
Episkop zapadnoevropski LUKA
Episkop timočki JUSTIN
Episkop vranjski PAHOMIJE
Episkop �umadijski JOVAN
Episkop slavonski SAVA
Episkop braničevski IGNjATIJE
Episkop mile�evski FILARET
Episkop dalmatinski FOTIJE
Episkop budimljansko-nik�ićki JOANIKIJE
Episkop zahumsko-hercegovački GRIGORIJE
Epi�skop valjevski MILUTIN
Episkop zapadnoamerčki MAKSIM
Episkop gornjokarlovački GERASIM
Episkop australijsko-novozelandski IRINEJ

Vikarni Episkop hvostanski ATANASIJE
Vikarni Episkop jegarski PORFIRIJE
Vikarni Episkop lipljanski TEODOSIJE
Vikarni Episkop dioklijski JOVAN
Vikarni Episkop moravički ANTONIJE

OHRIDSKA ARHIEPISKOPIJA:
Arhiepiskop ohridski i Mitropolit skopski JOVAN
Episkop polo�ko-kumanovski JOAKIM
Episkop bregalnički MARKO

 

 
   

[novosti] [eparhija] [sv.sava gk] [episkop] [istorija] [manastir]
[
publikacije] [adresar] [riznica] [apel] [linkovi]

Ћирилица

Copyright � 2003-2006 Gornjokarlovačka Eparhija.
Designed by SeRGio