Parohija Ponikve

OBNOVLJEN HRAM PREOBRA�ENJA GOSPODNJEG U PONIKVAMA

Samo nekoliko kilometara od magistralnog puta Karlovac-Rijeka, od Severina na Kupi prema Ogulinu, u jednoj maloj dolini, zagrljenoj obraslim masivima, nalazi se selo Ponikve.

Prvo naseljavanje sela, spominje se od 1658. god. Od tada i počinje istorijski tok sela Ponikve, koji obiluje surovim i te�kim trenutcima  ali i na momente i radosnim.

Plodna dolina i bogati pa�njaci i ranija vegetacija, za razliku od dvadesetak kilometara  udaljenih  sela Gomirija i Moravica, bili su jedan od faktora koji je �itelje Ponikava zadr�alo na tom prostoru sve do danas.Pored navedenih razloga  kao razlog �ivota i opstanka u ovim krajevima, svoju Pravoslavnu vjeru koju su sa sobom donijeli naseljavajući se na ove prostore, bila im je zvijezda vodilja koja ih je odr�avala i u najte�im trenutcima u istoriji ovog kraja.Dr�ala je narod sela Ponikava da poslije svih stra�nih stihija ,podignu glave i često stvaraju sve iz početka.U tom jednom istorijskom procesu, Ponikve postaju jedna od karika duhovnog lanca Gomirskog distrikta, �to im omogućuje veću svijest u ispovijedanju svoje pravoslavne vijere u kojoj su �ivjeli i u dijela sprovodili.

Godine 1812.. mje�tani  podi�u hram posvećen Preobra�enju Gospodnjem, koji će im biti i ostati svjetionik vjere i imena.Podiguti hram i parohijski dom bi će uslov za jednu parohiju  koju će od njenog samog osnivanja opslu�ivati sve�tenik.Parohija u Ponikvama je imala svog sve�tenika sve do početka Drugog svjetskog rata.Sve do tog trenutka ova zaokru�ena duhovna cijelina, sa kojom je ujedno vladao duh preporoda i prosvjete, nailaze nova isku�enja.Stvarnost potvrđuje da progres čovjeka i civilizacije u materijalnom smislu, utječe na  duhovni i moralni pad čovjeka.To se posebno odra�ava u Drugom svijetskom ratu, kada se neće prezirati ni od čega, u tom ratu naga�ene se i osnovne Hri�ćanskih načela u Hri�ćanskoj Evropi.U tom jednom sumanutom stradanom vremenu po na� pravoslavni narod, Ponikve će ostati bez brojnih svojih �itelja, kao i svoga duhovnog pastira .Po zavr�etku Drugog svijetskog rata,  pretrpijev�i kalvariju i stradanje, ulazi u jo� jedno ali ono najte�e, duhovno uni�tenje.Nova ateistička vlast, proklamovana na materijalističkim osnovama, servira narodu otvorenu borbu prema svemu duhovnom i vjerskom.Iz tog perioda vidimo puni smisao riječi Svetoga pisma: � ne boj se onih koji ubijaju tijelo već onih koji ubijaju du�u �.U takvim isku�enjima javljaju se i ideje o ru�enju crkve, kao �to je to učinjeno i u mnogim na�im  mjestima od pojedninaca vlastitog korpusa, zadojenih bezbo�nim i bezdu�nim teorijama komunizma.Među takvim crnim i suludim idejama, plamičak vjere koji je kao ulje svijetlilo u svijetiljkama � Mudrih Djevojaka �, starica i majki svakog novog Preobra�enja i praznika.Tada bi se tih dana okupili na molitvu u hramu  gdje su se molitvom razbijale pomenute slutnje i nagovije�avalo srećnije vrijeme.Vrijeme je prolazilo, hram je sve vi�e i vi�e propadao a da i ne govorimo o parohijskom domu  koji je danas postao ru�evina. I opet kao po nekoj ustaljenoj �emi, nad ovim prostorima nad ovim prostorima nadvija se crni oblak rata i mr�nje. Kad su svi pomislili da je sve neljudsko iza nas, opet rat, strepnja i i�čekivanje �ta donosi novo jutro. Ovoga puta blagodareći Bogu i razumu ljudi, ovaj kraj ostao je po�teđen ratnih  strahota.Na�alost sve�tenik iz straha za svoju sigurnost odlazi iz Ogulina i tako mjesto ostaje bez svog duhovnog pastira u vremenima punim neizvjesnosti i i�čekivanja.Odmah nakon odlaska sve�tenika 1992. godine Episkop gornjkarlovački za nadle�nog paroha za selo Ponikve postavlja o. Jelenka Stojanovića, paroha srpskomoravičkog.Po preuzimanju parohije i uvidom u katastrofalno stanje hrama počinju pripreme i razgovori sa vjernicima po pitanju obnove hrama i spa�avanja od sudbine slične parohijskom domu.Sve počinje nakon Sv. Liturgije na dan Sv. Cara Konstantina i Jelene.Uz malu prisutnost vjernika Sv. Liturgiji, prisutvovale su i tri djevojke ( od koje su sad dvije u Londonu).Zapanjene izgledom hrama zajedno sa sve�tenikom započinju akciju sanacije krova crkve. I zaista samo za sedam dana, novčanim prilozima i dobrovoljnim radom postavlja se novi krov. Sve �to je bilo planirano bilo je i realizirano u jesen 1997. godine. Godinu dana kasnije pristupa se unutra�njem uređenju crkve. Postavljaju se podne pločice , novi horo� i cijeli strop od lamperije povr�ine 120 m kv.

Iste godine Visokopreosvećeni Mitroplit zagrabački i cijele Italije G Jovan, blagosloviće navedene radove pohvaliti narod, �to je rezultiralo i daljnjom �eljom uređenja fasade na crkvi. Od prve faze radova prolazi tri godine i ponovno se razvija jednodu�nost u akciji izrade nove fasade.Kao i u predhodnoj i ovoga puta odazvalo se sedamdeset i dvoje prilo�nika , uglavnom iz Ponikava i njihovih rođaka koji �ive izvan sela.Prilikom izrade fasade hrama, postavljeni su i novi prozori na tornju, novo uzemljenje i �ljebovi na crkvi. Tako se za Preobra�enje Gospodnje ovaj hram probrazio u novo ruho, �to ocrtava na licima vjernika izraze zadovoljstva i ponosa.

Obnavljanjem hrama obnavlja se i vjera mje�tana, koja mo�e da slu�i drugima za primjer. No valja napomenuti da je bilo i onih  koji su pitali � Za�to sada obnavljamo crkvu , te�ko je vrijeme, bezparica je, većina je starih  na izumiranju �. Odgovor na ta pitanja svodio se uglavnom na slijedeće � Mi obnavljamo hram jer �elimo da proslavimo Boga i da damo najljep�e �to imamo a to je na�a vjera i odanost crkvi potvrđena na dijelu �.Time smo pokazali svoju ljubav prema crkvi koja je obnovljena, ne samo za dana�nji nara�taj, već i kao dug prema precima i zalog budućim generacijama. � DOMU TVOJEMU PRIPADA, SVETOST, GOSPODE, NA DUGO VRIJEME .

Hram je stan Bo�iji i mjesto naselja slave Njegove �. I ( ps. 26,8 ).

I ovaj obnovljeni hram Preobra�enja Gospodnjeg je obraz na� i lađa na�a kojom plovimo kroz sve bure ovoga zemaljskog �ivota u susret Gospodu na�emu kome je slava i hvala u sve vjekove vjekova . AMIN !                                  


 
   

[novosti] [eparhija] [sv.sava gk] [episkop] [istorija] [manastir]
[
publikacije] [adresar] [riznica] [apel] [linkovi]

Ћирилица

Copyright � 2003 Gornjokarlovačka Eparhija.
Designed by SeRGio