|
Parohija Kostajnička U Kostajnici je postojala jedna od najstarijih monumentalnih crkava gornjokarlovačkog vladičanstva, posvećena Sv. Arhangelima Mihailu i Gavrilu. Starija je bila od pla�čanske katedrale Danila Jak�ića kao i od crkava u Karlovcu i Rijeci. Većih spoljnih dimenzija, a iznutra jedna od najuređenijih, jo� uvijek je ostala u �ivom sjećanju mnogih savremenika i �itelja Kostajnice. Na jednom kamenu zapadnog zida bila je urezana 1733. godina, �to se uglavnom smatra datumom kad je sagrađena. Međutim, Ljuba Stojanović u petoj knjizi Starih srpskih zapisa, navodi da je 1703. godine u Kostajnici već postojala crkva Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila, ali tada manja, mo�da drvena. Gradnju ove prvobitno manje opravdano je povezati sa lično�ću i radom mitorpolita Atanasija Ljubojevića ( 1688-17129, crkva iz 1703. godine. Stara crkva Sv. Arhangela građena je u baroknom stilu. Bila je impozantnih dimenzija. Zvonik, koji je na određenoj visini pre�ao u oktogonalni oblik i zavr�ava se sa originalnom kupolom, navodi posmatrača na pomisao da je arhitekta ovu građevinu projektovao pod uticajem islamske arhitekture. Taj čudni zvonik po izgledu imao je ne�to nalik na arhitekturu minareta. Kad je radi gradnje nove crkve 1970. godine, trebalo očistiti temelje i ostatke starih zidova, sjevernu stranu u visini od 3 metra radnici su te�kom mukom ru�ili čitavih nedelju dana. Valja napomenuti i to da su temelji sa drena�nim kanalima potpuno cijeli, a uspomene radi ostavljen je zapadni zid u visini 5 metara, kao osnova tog čuvenog zvonika. Po sličnostima sa nekim ikonama na ikonostasu crkve sv. Petra i Pavla na kostajničkom groblju, koja je takođe 1941. godine do temelja poru�ena, izgleda da je i ikone stare crkve �ivopisao jerođakon Avram, jer na ikoni raspeća hristovog u grobljanskoj crkvi bilo je zapisano: � Ispisasja mnoju grje�nim Avramom jerođakonom v ljeto 1755 noembra 10 �. Profesor Ivan Bah mi�ljenja je, međutim da je ikonostas u crkvi Sv. Arhangela uglavnom djelo slikara Vasilija Romanoviča, koji je bio rodom iz Ukrajine, a slikarstvo učio u Kivopečerskoj lavri. Godine 1941. je potpuno uni�ten. Ikonostas je raskomadan, a same ikone prenesene su bile u jedan magazin u gornjem gradu Kostajnice, zajedno sa mnogim predmetima iz crkve. Sve ovo kao i �sedamdeset komada ikona na drvetu različite veličine, većim dijelom s ikonostasa u poru�enoj pravoslavnoj crkvi u Kostajnici, 1942. godine profesor Vladimir Tkalčić je prenio u Hrvatski dr�avni muzej u Zagrebu. Po povratku iz izbjegli�tva 1945. godine poč. Protojerej Jovan Rajačić je iz pomenutog muzeja prenio sačuvanih 9 ikona. ::..::
::..::
|
|||
[novosti]
[eparhija]
[sv.sava
gk]
[episkop]
[istorija]
[manastir]
Copyright � 2003, 2004 Gornjokarlovačka
Eparhija. |