INFORMATIVNA SLU�BA SPC
g. Dragan Čurović

 Intervju Episkopa dalmatinskog i administratora gornjokarlovačkog  g.g.  F o t i j a  za Pravoslavlje

1. Ovaj intervju, ako dozvolite, počećemo Va�im viđenjem zavr�enih izbora u Republici Hrvatskoj. Srbima van Hrvatske bilo je omogućeno glasanje i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji i u Crnoj Gori. Pru�ila im se prilika da daju glas onima koji bi ih zastupali u Hrvatskom saboru. Mada se vi�e ne postavlja pitanje da li su dr�avljani Hrvatske ili ne, ipak nisu u očekivanom broju iza�li na birali�ta. �ta je uticalo na takav njihov odziv? 

- Da, upravo su zavr�eni parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj i u toku je konstituisanje nove Vlade. Mi, pravoslavni Srbi ćemo sada, Bogu hvala, imati tri predstavnika u Parlamentu Republike Hrvatske. Ono �to mene posebno raduje je činjenica, da su ti na�i narodni predstavnici u Parlamentu iskreni pravoslavni hri�ćani, koji će kao takvi, verujem, na potpuno adekvatan i autentičan način predstavljati pravoslavne Srbe u Republici Hrvatskoj. Te�ko je odgovoriti za�to su na�i ljudi � trenutno izbegli sa teritorije Republike Hrvatske, a koji su imali pravo da glasaju � u malom broju iza�li na birali�ta u Srbiji i Crnoj Gori. Sigurno je mnogima bilo te�ko da dođu do samih birali�ta, a mnogi su, na �alost, potpuno neinformisani � �to uostalom i nije samo njihova krivica. Pojedini su iz raznih razloga bili nezainteresovani. Bilo kako bilo, u tom pogledu bi trebalo ne�to korenito da se menja, kako bi se izbegli pravoslavni Srbi sa teritorije Republike Hrvatske ponovo zainteresovali za svoju istoriju i svoju sudbinu na ovim prostorima. Bilo bi tragično da tako ne bude. 

2. Hoće li ova de�avanja uticati na povratak izbeglih i prognanih na svoja ognji�ta? 

- Pa to zavisi od mnogih faktora, ali u svako slučaju postoji jedan pozitivan trend u tom smislu. On je prvenstveno povezan sa euro-atlanskim integracijama, ka kojima ide Republika Hrvatska, a koje sa sobom donose i neminovnu demokratizaciju dru�tva. Mo�emo reći da europeizacija ovih prostora otvara ponovnu mogućnost da se pravoslavni Srbi vrate na mesta odakle su proterani. Da li će tako i biti zavisi prvenstveno od Međunarodne zajednice, zatim, dr�ave Republike Hrvatske i na�ih novih predstavnika u njenom Parlamentu; svakako, na�e matične dr�ave Srbije i tek na kraju od prognanih i unesrećenih ljudi, koji su kao i uvek, najče�će, �rtve tragičnih projekata drugih. 

3. Znamo da su se u Hrvatsku, naročito u Eparhije dalmatinsku i gornjokarlovačku, posle Oluje prvi vratili sve�tenici SPC-e. Da li na�a Crkva mo�e adekvatnije da pomogne tom povratku?

- Kada sam u oktobru 1999. godine ustoličen kao Episkop dalmatinski, u dalmatinskoj Eparhiji zatekao sam pet sve�tenika, od pedeset koliko ih je bilo pre Oluje u Dalmaciji. Slično je bilo i u gornjokarlovačkoj Eparhiji gde sam zateko �est sve�tenika. Po�to su izbegli sve�tenici iz ovih Eparhija dobili parohije u drugim Eparhijama, najvi�e na teritoriji Srbije i Crne Gore, ja sam na njihova mesta postavljao, gde je to bilo moguće, nove, mlade sve�tenike. Tako sada u Dalmaciji imamo petnaest sve�tenika i četiri sve�tenomonaha, a u gornjokarlovačkoj Eparhiji imamo dvanaest sve�tenika i jednog sve�tenomonaha. Crkva kao i uvek �ivi sa svojim narodom, oseća njegove muke, raspeća i stradanja. Mislim da kao Crkva najveći doprinos povratku na�eg naroda dajemo time �to ovde �ivimo, a istovremeno se i molimo Bogu da se i svi drugi vrate.

4. Kako se odvija realizacija Sporazuma o pravnom polo�aju Srpske Pravoslavne Crkve, odnosno njenog organskog dela u Republici Hrvatskoj, koju čine Eparhije zagrebačko-ljubljanska, gornjokarlovačka, dalmatinska, slavonska, osječko-poljska i baranjska?

- Potpisivanjem Sporazuma o zajedničkom interesu sa Republikom Hrvatskom, Srpska Pravoslavna Crkva je dobila definisan pravni status. To je veoma značajna stvar, jer je shodno tom potpisanom Ugovru zagarantovano slobodno delovanje i misija Srpske Pravoslavne Crkve u Republici Hrvatskoj; povratak na�e crkvene imovine; pravoslavna veronauka za na�u decu u �kolama; posete vernicima u bolnicama, zatvorima, kasarnama itd. Takođe je počeo i projekat pomoći u obnovi na�ih o�tećenih crkava i manastira, koji su istovremeno veoma značajni kulturni spomenici R. Hrvatske. 

5. Hrvatska Vlada je usvojila Zakon o pravnom polo�aju verskih zajednica i Zakon o povratku imovine. Gde su tu Srbi? 

- Povratak imovine je već krenuo. On nije potpuno istog intenziteta u svim Eparhijama SPC u R. Hrvatskoj, ali je ipak evidentan pozitivan pomak. Mi u Dalmaciji očekujemo, uskoro, povratak na�e crkvene imovine u �ibeniku, Zadru, Kninu, a i na�im manastirima Krki, Krupi i Dragoviću. U gornjokarlovačkoj Eparhiji vraćena je skoro sva crkevena imovina u Rijeci, a očekujemo značajan povratak u Karlovcu i za manastir Gomirje. �to se tiče povratka imovine pravoslavnih Srba tu stanje nije potpuno zadovoljavajuće, ali su ljudi iz nove Vlade, koja se sada formira, obećali da će i taj problem biti re�avan u skladu sa pozitivnim evropskim zakonima.

6. �ivimo u trenutku globalnog ujedinjenja sveta. Kako Pravoslavna Crkva mo�e da odgovori tom izazovu? 

- Tačno, svi osećamo da se svet na jednom globalnom nivou ujedinjuje. To je istovremeno i isku�enje i �ansa. Isku�enje, ako tom fenomenu pristupamo idolopoklonički, a �ansa �to je danas mnogo lak�e i jednostavnije prezentovati svoje stanovi�te i svoje vrednosti. �ansa i mogućnost nas pravoslavnih, a verujem i misija je, da tom dana�njem globalnom svetu posvedočimo �ivi i autentični lik Hristov, i �ivu, autentičnu, izvornu tradiciju na�e Crkve, pa ko ima oči da vidi neka i vidi i ko ima u�i da čuje neka čuje

7. Član ste komisije za dijalog SPC i Biskupske konferencije Hrvatske. Koliko ekumenski dijalog poma�e u re�avanju svih problema vezanih za �ivot klira na�e Crkve i naroda na tom delu Balkana? 

- Ekumenski dijalog ima svoj značaj u �irokom krugu svedočenja Pravoslavlja i u tom smislu je zaista potreban i neophodan. On je prostor u kome mi mo�emo hri�ćanima drugih tradicija da posvedočimo svoje pravoslavno iskustvo, a ono je od iskoni bilo krsto�vaskrsno. To znači, da bez obzira na sva stradanja i raspeća kroz koja prolazimo, mi kao pravoslavni moramo ostati verni duhu jevanđelske istine i ljubavi. Takav na� stav stvara i otvara prostor za �ivot na�e Crkve i na�eg naroda na ovom prostoru. Svakako da i ekumenski dijalog mo�e u tom smislu dati svoj pozitivan doprinos, jer je i on plod ikonomije i ljubavi prema bli�njem. 

8. Zatra�ili ste od hrvatskih vlasti da se SPC pomogne kako bi se poru�ene i oskrnavljene svetinje obnovile. Vlada je na pojedine zahteve pozitivno odgovorila, uplaćena su znatna finansijska sredstva. Da li Vam se čini da u Hrvatskoj na neki drugi način gledaju na Srpsku Pravoslavnu Crkvu u poslednje vreme. Kao da su u Banskim dvorima shvatili da je i to deo od velikog značaja za kulturnu ba�tinu Hrvatske.  

- Da, zaista se oseća pozitivan pomak �to se posebno vidi u obnovi na�ih crkava. Mi trnutno u Dalmaciji najvećim delom od pomoći dr�ave R. Hrvatske obnavljamo episkopski dvor u �ibeniku, crkve u Zadru, Benkovcu, manastir Krupu, manastir Dragović, crkve u Imotskom, Crnogorcima, Biteliću, Sinju, Kistanju, manastir Krku. U gornjokarlovačkoj Eparhiji obnavlja se manastir Gomirje i crkve u Puli i Pla�kom. Najveći radovi svakako predstoje u Karlovcu. Tu pripremamo planove  i projekte za novo podizanje episkopskog dvora i crkve svetog Nikole, koji su minirani 1991. godine.

9. Sudbinu srpskog naroda u Hrvatskoj do�ivela je i kulturna ba�tina. Dokle se stiglo u poku�ajima povratka riznice bratstva manastira Krka? 

- Povratak kulturne ba�tine i njen adekvatan sme�taj je svakako veoma značajno pitanje. Mi smo sa svoje strane spremni da ono kulturno blago, koje je ispred ratnog vihora izne�eno i spa�eno u Beogradu, vratimo tamo gde ono pripada  kada se za to steknu potpuno adekvatni uslovi. U tom smislu očekujemo i pomoć od Ministarstva kulture R. Hrvtske, da nam finansijski pomogne u obnovi na�ih devastiranih muzeja i manastirskih riznica. Sredstvima Ministarstva kulture R. Hrvatske do sada je obnovljen muzej u Zadru i riznica u manastiru Krupi, a očekujemo obnovu eparhijskog muzeja u �ibeniku i riznice u manastiru Krki, koja je jedna od najbogatijih u SPC. U gornjokarlovačkoj Eparhiji postoji projekat za obnovu riznice manastira Gomirja, a i eparhijskog muzeja, koji će, ako Bog da, biti sme�ten u novoj zgradi episkopije u Karlovcu.

10.  Bogoslovija Sveta Tri Jerarha u manastiru Krki svake godine ima sve vi�e učenika. Da li je te�ko organizovati nastavu kada znamo u kakvoj su situaciji Srbi u tom kraju? 

- Bogoslovija Sveta tri Jerarha u manastiru Krki radi već tri godine i imamo tri upisana razreda. Uspeli smo da obnovimo zgradu bogoslovije, trpezariju, uvedemo grejanje kako bi na�i učenici imali adekvatne uslove za �ivot i rad u �koli. Bogolsovija u manastiru Krki je pravi biser u svakom pogledu. Ona je trenutno jedina pravoslavna duhovna �kola na  teritoriji R. Hrvatske. U njoj se sada �koluju mladići koji će sutra, ako Bog da, biti sve�tenici većinom u na�im Eparhijama na teritoriji R. Hrvatske, �to u svakom slučaju garanantuje budućnost na�e Crkve na tim prostorima. Dovoljno je samo to pomenuti. 

11. U kojoj meri srpska deca pohađaju nastavu veronauke? Pored svih problema uspevate da se bavite i izdavačkom delatno�ću; nedavno ste pokrenuli i novi časopis Krka? 

- U gornjokarlovačkoj Eparhiji se već nekoliko godina dr�i veronauka za pravoslavnu decu u Gomirju, Moravicama, Dre�nici i Rijeci. Od nedavno je počela  veronauka u Vojniću, a očekujemo početak nastave u Pla�kom. Mnogo te�a sitiacija u tom smislu je bila u Dalmaciji, gde je i pored pozitivnog va�ećeg zakona R. Hrvatske postojao veliki otpor pravoslavnoj veronauci u �kolama. Međutim, Bogu hvala, od ove godine je ipak počela veronauka u Kninu, Kistanju, Skradinu i Imotskom, očekujemo takođe da počne u �ibeniku i u Benkovcu. Da, bavimo se istovremeno i izdavačkom delatno�ću. Izdajemo bogoslovski časopis Istinu, a pokrenuli smo i novi eprahijski časopis Krka, koji �tampamo ovde u Solinu. Ono �to smatramo trenutno najznačajnijim je svakako priprema ponovnog �tampanja izabranih dela Episkopa dalmatinskog Nikodima Mila�a. 

12. Da li Vam nedostaje sve�tenstva? 

- Sada trenutno u obe Eparhije imamao dovoljan broj sve�tenika, naravno adekvatno broju na�eg naroda koji se vratio i �ivi trenutno na teritorijama Eparhija dalmatinske i gornjokarlovačke. Ako se veći broj na�eg naroda vrati, za �ta se mi molimo Bogu i apelujemo kao Crkva, da se narod vrati na zemlju koju mu je Bog dao. U tom slučaju ćemo svakako postviti jo� novih sve�tenika.  

13. Za kraj, kako vidite Srbe kad je u pitanju vera i njihov odnos prema istoj, bez obzira gde �ive, od Aljaske do Novog Zelanda? 

- Pa već smo pomenuli globalizaciju. Globalni svet je jedna ogromna ma�ina koja mo�e sve da proguta, pa je u tom i takvom svetu potrebno upravo biti �to autentičniji i izvorniji, naravno u pozitivnom smislu. Mi pravoslavni Srbi pred tim novim svetom koji nastaje, treba da posvedočimo vernost svojoj tradiciji Pravoslavlja, koja u sebi nosi blagi lik Hristov. U tom liku je uteha ovom svetu, a i jedina nada na spasenje. Ako dakle i dana�nji pravoslavni Srbi, bez obzira na kom kontinentu i gde �iveli, budu i ostanu verni svedoci te istine, onda im globalni svet neće ni�ta nauditi nego bi �ta vi�e mogli i trebali doprineti preporodu modernoga sveta - na �ta nas na�a vera u osnovi i poziva. 

�ibenik, 15. decembar 2003. g


 
   

[novosti] [eparhija] [sv.sava gk] [episkop] [istorija] [manastir]
[
publikacije] [adresar] [riznica] [apel] [linkovi]

Ћирилица

Copyright � 2003 Gornjokarlovačka Eparhija.
Designed by SeRGio