|
Vuk Jeremić: Ponosan i postiđen Evropljanin
21.
februar 2008 - 12:36
Iz
govora �efa srpske diplomatije Vuka Jeremića pred Spoljnopolitičkim
komitetom Evropskog parlamenta
Strazbur - Ministar inostranih poslova Vuk Jeremić govorio je danas
pred spoljnopolitičkim komitetom Evropskog parlamenta u Strazburu. U
obraćanju evropskim parlamentarcima �ef srpske diplomatije je,
između ostalog rekao:
�Danas
stojim pred vama kao jedan ponosan Evropljanin i kao jedan postiđeni
Evropljanin.
Ponosan jer me moje nasleđe, moja kultura, moja verovanja i moja
istorija vezuju za grupu nacija koje su se, na početku 21. veka,
usaglasile i stvorile ne�to toliko veličanstveno da bi čovek mogao
da ka�e: �Zaista nikada u istoriji svijeta nije bilo ni�ta nalik na
ovo."
�Kako
da ne budem ponosan", nastavio je Jeremić. �Kako sam mogao, sve do
prije nekoliko dana, da bez i najmanje sumnje, ne podr�avam
aspiracije moje zemlje da se priključi Evropskoj uniji i da, shodno
tome, ne pozdravim obavezivanje EU da pod svoje okrilje prihvati
Srbiju i cjelokupan zapadni Balkan primi s dobrodo�licom unutar
svojih međa?
Isto
tako sam duboko postiđeni Evropljanin. Tacit je napisao: Deserta
faciunt et pacem appellant: �Stvaraju pusto� i nazivaju je mirom."
To je ono �to su neke zemlje Evropske unije uradile Republici
Srbiji, maloj, miroljubivoj, demokratskoj zemlji u Evropi,
osnivačkoj članici Ujedinjenih nacija, izvornoj potpisnici
Helsin�kog zavr�nog akta i oslonca stabilnosti u jugoistočnoj
Evropi.
Stvaranje pusto�i iz obećanja o evropskoj budućnosti. To je ono �to
su vlade neke od va�ih zemalja učinile priznavanjem unilateralne,
ilegalne i nezakonite deklaracije o nezavisnosti privremenih
institucija samouprave srpske ju�ne pokrajine Kosovo i Metohija.
Stidim
se ne kao Srbin - jer smo u pregovaračkom procesu o budućem statusu
na�e pokrajine Kosovo samo pokazali dobru volju i razumijevanje za
legitimna prava druge strane. U stvari, od demokratskog svrgavanja
re�ima Slobodana Milosevića u oktobru 2000. gotovo da smo sve
učinili kako treba. Savladali smo skoro svaku prepreku. Ispunili smo
skoro sve uslove. Prihvatili smo gotovo sve standarde. I prihvatili
smo svaki izazov na�oj budućnosti sa optimizmom za koji su mislioci
kao �to je Aleksis de Tokvil vjerovali da je odavno nestao sa Starog
kontinenta.
Stidim
se kao Evropljanin. Kao neko ko duboko u srcu zna da je ono sto je
učinjeno Srbiji fundamentalno kr�enje same prirode ne samo
međunarodnog sistema nego i vrednosti na kojima počiva evropska
građevina.
Stidim
se jer ako prihvatanje ovog čina etnički motivisane secesije od
demokratske, evropske dr�ave nije pogre�no, onda ni�ta nije
pogre�no.
Stidim
se jer vidim kako se temelj vrijednosti koje nas čine onim �to jesmo
baca pod noge. Jer vidim kako moje kolege Evropljani poku�avaju da
izgrade budućnost na temeljima od pijeska i ru�evina.
I
stidim se jer uprkos pričama o razumu i prosvećenosti, uprkos
pobo�nom naginjanju ka op�tem dobru i solidarnosti Evropa ubrzano
postaje samo jo� jedno mjesto na kome je moć ispravna stvar.
Neki
bi mogli da ka�u da pretjerujem. Okrenimo se, onda, onome �to nam je
pri ruci.
Institucija čija je osnovna odgovornost odr�avanje međunarodnog mira
i bezbjednosti, na osnovu Povelje Ujedinjenih nacija, jeste Savjet
bezbjednosti. I, 1999, posle 78 dana bombardovanja moje zemlje, on
je usvojio rezoluciju - i danas jo� va�eću - kojom se UN daje
ovla�ćenje da upravlja ju�nom srpskom pokrajinom Kosovo i
eksplicitno i nedvosmisleno potvrđuje suverenitet i teritorijalni
integritet moje zemlje. U vrijeme kada je Srbijom vladao tiranin,
Kosovo je bilo neodvojivi dio Srbije.
Tako
stoji u Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti. Ona ide i dalje od
ovoga. U Poglavlju VII nalazi se obavezujuća odredba za sve zemlje
članice Ujedinjenih nacija da po�tuju granice moje zemlje.
I
sada, kada je Srbija demokratska zemlja, neke evropske zemlje
spremne su da priznaju Kosovo kao nezavisnu dr�avu. One ka�u da,
zapravo, nisu kaznile tiranina, ali da će sada kazniti demokratiju -
evropsku demokratiju - i da od građana očekuju da to prihvate.
One
ka�u da Kosovo mo�e da bude nezavisno, ali i da se u isto vreme
Rezolucija 1244 u celini primjenjuje, uključujući, vjerovatno, i
onaj dio u kome se potvrđuje suverenitet Srbije nad Kosovom. I one
�alju misiju EU u na�u pokrajinu bez odobrenja Savjeta bezbjednosti,
i pored toga �to članovi 5 i 8 Rezolucije 1244 jasno stavljaju do
znanja da to mo�e da učini samo Savet bezbjednosti.
Juče,
na hitnom sastanku Stalnog savjeta, nijedan evropski ambasador
nikome nije mogao razumno da objasni za�to ono �to se čini Srbiji
nije kr�enje osnovnih principa Helsinskog zavr�nog akta. Nisu mogli
da mi objasne za�to ono �to čine ne predstavlja opasan presedan koji
će dovesti do veoma opasnih posledica za stabilnost Evrope i cijelog
svijeta.
Priznavanje unilateralnog progla�avanja kosovske nezavisnosti od
Srbije ozakonjuje doktrinu o nametanju rje�enja u etničkim sukobima.
Ono
ozakonjuje čin jednostrane secesije od strane pokrajinskog ili
lokalnog entiteta. Ono transformi�e pravo na samoopredeljenje u
priznato pravo na nezavisnost. Ono ozakonjuje nasilno dijeljenje
međunarodno priznatih, suverenih dr�ava.
I ono
kr�i obavezivanje ka mirnom rje�avanju sporova u Evropi.
Ono
čak o�ivljava diskreditovanu doktrinu hladnog rata o ograničenom
suverenitetu.
Postupcima nekih zemalja članica Evropske unije svakom budućem
etničkom ili religioznom separatisti u Evropi i �irom sveta dato je
oruđe za ostvarenje priznanja. Da li bilo ko u ovoj sobi misli da su
kosovski Albanci jedina grupa u svetu koja ima pritu�be na svoj
glavni grad?
Da li
neko od vas iskreno misli da će samo time �to će izgovoriti da je
Kosovo sui generis od njega to i načiniti? Da neće biti posledica po
stabilnost i bezbjednost međunarodnog sistema, samo zato �to vi
ka�ete da neće?
Da li
se ovako pona�aju ponosni Evropljani? Da li ovako u praksi izgledaju
evropske vrijednosti? Da li se ovako postupa prema prijateljima?
Uprkos
svemu �to sam vidio i svemu kroz �ta je moja zemlja pro�la, nisam
izgubio vjeru u Evropu, čak i pored toga �to se stidim zbog
postupaka nekih koji su u njoj.
Nisam
izgubio veru u Evropu jer se i dalje nadam da će Evropa ispuniti
svoje vrijednosti; da će Evropa za trenutak zastati i sjetiti se
principa koji rukovode njenim odlučivanjem u Briselu i Strazburu.
Govorim o kompromisu, ustupcima i postizanju saglasnosti. To tako
funkcioni�e: uključivanjem u proces promi�ljenih, strpljivih i
neprekidnih pregovora u atmosferi dobre volje sve do postizanja
kompromisa koji mogu da prihvate sve strane.
U
slučaju budućeg statusa Kosova, samo rečenje koje je prihvatljivo za
obe strane mo�e da bude odr�ivo i dugotrajno.
Samo
kroz pregovore postignuto rje�enje mo�e da dovede do zajedničke
evropske budućnosti.
Samo
takvo rje�enje mo�e da učvrsti regionalna ostvarenja, ojača
geostrate�ke ostvarene prioritete i obnovi te�nju za promenama u
jugoistočnoj Evropi.
Nametanje jednostranog ishoda - priznavanje nezavisnog Kosova -
dovodi do suprotnog. Ono osujećuje ostvarenja evropskih vizionara u
na�em regionu; ono razdvaja zapadni Balkan od njegove budućnosti u
Evropi; i podstiče viđenje u cjelokupnom regionu da se Evropa bavi
nametanjem rje�enja.
Eto
gdje smo mi. Sramno je biti na takvom mjestu. I to nije mjesto na
kome treba da budemo.
Mi smo
na litici i gledamo u ponor i senke neizvesnosti. Neizvjesnost u
vezi sa budućno�ću zapadnog Balkana. Neizvjesnost demokratije u
Srbiji. Neizvjesnost oko bezbjednosti kosovskih Srba. I neizvjesnost
u vezi sa sudbinom na�ih svetinja - centralnog elementa na�eg
nacionalnog identiteta.
I
pored svega, mi gledamo naprijed. Mi mo�emo da vidimo dalje od
sloma, mimo nesloge. I dalje mo�emo da vidimo Evropu onakvu kakva
je, kakva mo�e da postane i to mo�e da postigne. Ali i kako mo�e da
na�kodi: snovima ponosne, demokratske, evropske zemlje koja je od
oktobra 2000. savladala vi�e prepreka nego �to je to učinila većina
drugih zemalja tokom stotinu godina.
Uvjeravam vas hrabro�ću jedne ujedinjene nacije, Srbija se neće
povući. Te�ićemo onome �to je pravedno, onome u �ta vjerujemo, na�oj
budućnosti, onome �to nam po pravu pripada, naglasio je �ef srpske
diplomatije.
Kao
odgovoran član međunarodne zajednice posvećen rje�avanju sporova na
miroljubiv način putem pregovora, Republika Srbija neće pribjeći
upotrebi sile. Jer nasilje ne donosi miroljubivo re�enje ni u jednoj
kriznoj situaciji. Nasilje samo uni�tava - �ivote, imovinu, nadu,
ambicije. Ono uni�tava sve i stvara pusto�.
Mi se
zala�emo za mir. Mi smo za sporazume. Mi smo za saglasnost. Mi smo
Evropljani. Kosovo će ostati deo Srbije zauvek, zaključio je Vuk
Jeremić. Izvor: KIM INfo |
|||
[novosti]
[eparhija]
[sv.sava
gk]
[episkop]
[istorija]
[manastir]
Copyright � 2003, 2004, 2005 Gornjokarlovačka
Eparhija. |