Vuk Jeremić: Ponosan i postiđen Evropljanin

Iz govora �efa srpske diplomatije Vuka Jeremića pred Spoljnopolitičkim komitetom Evropskog parlamenta

Strazbur - Ministar inostranih poslova Vuk Jeremić govorio je danas pred spoljnopolitičkim komitetom Evropskog parlamenta u Strazburu. U obraćanju evropskim parlamentarcima �ef srpske diplomatije je, između ostalog rekao: �Danas stojim pred vama kao jedan ponosan Evropljanin i kao jedan postiđeni Evropljanin.

Ponosan jer me moje nasleđe, moja kultura, moja verovanja i moja istorija vezuju za grupu nacija koje su se, na početku 21. veka, usaglasile i stvorile ne�to toliko veličanstveno da bi čovek mogao da ka�e: �Zaista nikada u istoriji svijeta nije bilo ni�ta nalik na ovo."

�Kako da ne budem ponosan", nastavio je Jeremić. �Kako sam mogao, sve do prije nekoliko dana, da bez i najmanje sumnje, ne podr�avam aspiracije moje zemlje da se priključi Evropskoj uniji i da, shodno tome, ne pozdravim obavezivanje EU da pod svoje okrilje prihvati Srbiju i cjelokupan zapadni Balkan primi s dobrodo�licom unutar svojih međa?

Isto tako sam duboko postiđeni Evropljanin. Tacit je napisao: Deserta faciunt et pacem appellant: �Stvaraju pusto� i nazivaju je mirom." To je ono �to su neke zemlje Evropske unije uradile Republici Srbiji, maloj, miroljubivoj, demokratskoj zemlji u Evropi, osnivačkoj članici Ujedinjenih nacija, izvornoj potpisnici Helsin�kog zavr�nog akta i oslonca stabilnosti u jugoistočnoj Evropi.

Stvaranje pusto�i iz obećanja o evropskoj budućnosti. To je ono �to su vlade neke od va�ih zemalja učinile priznavanjem unilateralne, ilegalne i nezakonite deklaracije o nezavisnosti privremenih institucija samouprave srpske ju�ne pokrajine Kosovo i Metohija.

Stidim se ne kao Srbin - jer smo u pregovaračkom procesu o budućem statusu na�e pokrajine Kosovo samo pokazali dobru volju i razumijevanje za legitimna prava druge strane. U stvari, od demokratskog svrgavanja re�ima Slobodana Milosevića u oktobru 2000. gotovo da smo sve učinili kako treba. Savladali smo skoro svaku prepreku. Ispunili smo skoro sve uslove. Prihvatili smo gotovo sve standarde. I prihvatili smo svaki izazov na�oj budućnosti sa optimizmom za koji su mislioci kao �to je Aleksis de Tokvil vjerovali da je odavno nestao sa Starog kontinenta.

Stidim se kao Evropljanin. Kao neko ko duboko u srcu zna da je ono sto je učinjeno Srbiji fundamentalno kr�enje same prirode ne samo međunarodnog sistema nego i vrednosti na kojima počiva evropska građevina.

Stidim se jer ako prihvatanje ovog čina etnički motivisane secesije od demokratske, evropske dr�ave nije pogre�no, onda ni�ta nije pogre�no.

Stidim se jer vidim kako se temelj vrijednosti koje nas čine onim �to jesmo baca pod noge. Jer vidim kako moje kolege Evropljani poku�avaju da izgrade budućnost na temeljima od pijeska i ru�evina.

I stidim se jer uprkos pričama o razumu i prosvećenosti, uprkos pobo�nom naginjanju ka op�tem dobru i solidarnosti Evropa ubrzano postaje samo jo� jedno mjesto na kome je moć ispravna stvar.

Neki bi mogli da ka�u da pretjerujem. Okrenimo se, onda, onome �to nam je pri ruci.

Institucija čija je osnovna odgovornost odr�avanje međunarodnog mira i bezbjednosti, na osnovu Povelje Ujedinjenih nacija, jeste Savjet bezbjednosti. I, 1999, posle 78 dana bombardovanja moje zemlje, on je usvojio rezoluciju - i danas jo� va�eću - kojom se UN daje ovla�ćenje da upravlja ju�nom srpskom pokrajinom Kosovo i eksplicitno i nedvosmisleno potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet moje zemlje. U vrijeme kada je Srbijom vladao tiranin, Kosovo je bilo neodvojivi dio Srbije.

Tako stoji u Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti. Ona ide i dalje od ovoga. U Poglavlju VII nalazi se obavezujuća odredba za sve zemlje članice Ujedinjenih nacija da po�tuju granice moje zemlje.

I sada, kada je Srbija demokratska zemlja, neke evropske zemlje spremne su da priznaju Kosovo kao nezavisnu dr�avu. One ka�u da, zapravo, nisu kaznile tiranina, ali da će sada kazniti demokratiju - evropsku demokratiju - i da od građana očekuju da to prihvate.

One ka�u da Kosovo mo�e da bude nezavisno, ali i da se u isto vreme Rezolucija 1244 u celini primjenjuje, uključujući, vjerovatno, i onaj dio u kome se potvrđuje suverenitet Srbije nad Kosovom. I one �alju misiju EU u na�u pokrajinu bez odobrenja Savjeta bezbjednosti, i pored toga �to članovi 5 i 8 Rezolucije 1244 jasno stavljaju do znanja da to mo�e da učini samo Savet bezbjednosti.

Juče, na hitnom sastanku Stalnog savjeta, nijedan evropski ambasador nikome nije mogao razumno da objasni za�to ono �to se čini Srbiji nije kr�enje osnovnih principa Helsinskog zavr�nog akta. Nisu mogli da mi objasne za�to ono �to čine ne predstavlja opasan presedan koji će dovesti do veoma opasnih posledica za stabilnost Evrope i cijelog svijeta.

Priznavanje unilateralnog progla�avanja kosovske nezavisnosti od Srbije ozakonjuje doktrinu o nametanju rje�enja u etničkim sukobima.

Ono ozakonjuje čin jednostrane secesije od strane pokrajinskog ili lokalnog entiteta. Ono transformi�e pravo na samoopredeljenje u priznato pravo na nezavisnost. Ono ozakonjuje nasilno dijeljenje međunarodno priznatih, suverenih dr�ava.

I ono kr�i obavezivanje ka mirnom rje�avanju sporova u Evropi.

Ono čak o�ivljava diskreditovanu doktrinu hladnog rata o ograničenom suverenitetu.

Postupcima nekih zemalja članica Evropske unije svakom budućem etničkom ili religioznom separatisti u Evropi i �irom sveta dato je oruđe za ostvarenje priznanja. Da li bilo ko u ovoj sobi misli da su kosovski Albanci jedina grupa u svetu koja ima pritu�be na svoj glavni grad?

Da li neko od vas iskreno misli da će samo time �to će izgovoriti da je Kosovo sui generis od njega to i načiniti? Da neće biti posledica po stabilnost i bezbjednost međunarodnog sistema, samo zato �to vi ka�ete da neće?

Da li se ovako pona�aju ponosni Evropljani? Da li ovako u praksi izgledaju evropske vrijednosti? Da li se ovako postupa prema prijateljima?

Uprkos svemu �to sam vidio i svemu kroz �ta je moja zemlja pro�la, nisam izgubio vjeru u Evropu, čak i pored toga �to se stidim zbog postupaka nekih koji su u njoj.

Nisam izgubio veru u Evropu jer se i dalje nadam da će Evropa ispuniti svoje vrijednosti; da će Evropa za trenutak zastati i sjetiti se principa koji rukovode njenim odlučivanjem u Briselu i Strazburu. Govorim o kompromisu, ustupcima i postizanju saglasnosti. To tako funkcioni�e: uključivanjem u proces promi�ljenih, strpljivih i neprekidnih pregovora u atmosferi dobre volje sve do postizanja kompromisa koji mogu da prihvate sve strane.

U slučaju budućeg statusa Kosova, samo rečenje koje je prihvatljivo za obe strane mo�e da bude odr�ivo i dugotrajno.

Samo kroz pregovore postignuto rje�enje mo�e da dovede do zajedničke evropske budućnosti.

Samo takvo rje�enje mo�e da učvrsti regionalna ostvarenja, ojača geostrate�ke ostvarene prioritete i obnovi te�nju za promenama u jugoistočnoj Evropi.

Nametanje jednostranog ishoda - priznavanje nezavisnog Kosova - dovodi do suprotnog. Ono osujećuje ostvarenja evropskih vizionara u na�em regionu; ono razdvaja zapadni Balkan od njegove budućnosti u Evropi; i podstiče viđenje u cjelokupnom regionu da se Evropa bavi nametanjem rje�enja.

Eto gdje smo mi. Sramno je biti na takvom mjestu. I to nije mjesto na kome treba da budemo.

Mi smo na litici i gledamo u ponor i senke neizvesnosti. Neizvjesnost u vezi sa budućno�ću zapadnog Balkana. Neizvjesnost demokratije u Srbiji. Neizvjesnost oko bezbjednosti kosovskih Srba. I neizvjesnost u vezi sa sudbinom na�ih svetinja - centralnog elementa na�eg nacionalnog identiteta.

I pored svega, mi gledamo naprijed. Mi mo�emo da vidimo dalje od sloma, mimo nesloge. I dalje mo�emo da vidimo Evropu onakvu kakva je, kakva mo�e da postane i to mo�e da postigne. Ali i kako mo�e da na�kodi: snovima ponosne, demokratske, evropske zemlje koja je od oktobra 2000. savladala vi�e prepreka nego �to je to učinila većina drugih zemalja tokom stotinu godina.

Uvjeravam vas hrabro�ću jedne ujedinjene nacije, Srbija se neće povući. Te�ićemo onome �to je pravedno, onome u �ta vjerujemo, na�oj budućnosti, onome �to nam po pravu pripada, naglasio je �ef srpske diplomatije.

Kao odgovoran član međunarodne zajednice posvećen rje�avanju sporova na miroljubiv način putem pregovora, Republika Srbija neće pribjeći upotrebi sile. Jer nasilje ne donosi miroljubivo re�enje ni u jednoj kriznoj situaciji. Nasilje samo uni�tava - �ivote, imovinu, nadu, ambicije. Ono uni�tava sve i stvara pusto�.

Mi se zala�emo za mir. Mi smo za sporazume. Mi smo za saglasnost. Mi smo Evropljani. Kosovo će ostati deo Srbije zauvek, zaključio je Vuk Jeremić.

Izvor: KIM INfo

 

 
   

[novosti] [eparhija] [sv.sava gk] [episkop] [istorija] [manastir]
[
publikacije] [adresar] [riznica] [apel] [linkovi]

Ћирилица

Copyright � 2003, 2004, 2005 Gornjokarlovačka Eparhija.
Designed by SeRGio