Kalup kakvog nigde nema

U ljudska prava ipak ne spada i pravo
da se protera iz javnosti sve �to se ne podnosi
?

Deseti decembar za neke će biti dan za vesti o Kosovu. A za neke će biti dan za akciju �Stop klerikalizaciji Srbije". U njoj će učestvovati grupa NVO: Helsin�ki odbor, Jukom, �ene u crnom, Inicijativa mladih, Kvirija, itd. Ove organizacije tvrde da je u Srbiji �klerikalizacija dru�tva" tolika da je do�lo do �gubljenja sekularnog karaktera dr�ave". Time su �ugro�ena osnovna ljudska prava svih građanki i građana", a �posebno �enska ljudska prava". Naročito se optu�uje Srpska Pravoslavna Crkva zbog �me�anja u dr�avne poslove" i �uticaja na obrazovni sistem i uop�te na javni �ivot u Srbiji".

Lek za takvu bolest, ka�e se, jeste sekularizacija. �Sekularno dru�tvo je tekovina modernog doba i afirmacija sekularnih vrednosti nu�an je uslov odr�avanja i jačanja demokratskog poretka". To će se postići izbacivanjem veronauke iz �kola, uklanjanjem verskih obreda iz javnih ustanova, izjednačavanjem verskih zajednica i slobodnim registrovanjem crkava. I zaista, nastava veronauke je jo� od 2001. trn u oku �druge" Srbije. Sada je, izgleda, do�lo vreme da se taj trn izvadi. Prisustvo predsednika ili premijera liturgiji, proslava op�tinskih i �kolskih slava, gradske litije i druga javna ispoljavanja religioznosti odavno izazivaju zgra�anje na�ih građanista. Sada je vreme da se to zabrani. I Zakon o verskim zajednicama treba promeniti. Posebno čl. 19, koji određuje da se neće registrovati crkva čiji deo naziva �izra�ava identitet (...) već upisane verske zajednice". Taj stra�ni zakon, dakle, onemogućava ozvaničenje �Crnogorske pravoslavne crkve", a sutra i Vojvođanske pravoslavne crkve". A ima li gore �diskriminacije" i �kr�enja ljudskih prava" od toga?

Veći deo ovih tvrdnji je, naravno, bez osnova. Recimo, optu�ba za �klerikalizaciju" Srbije. Kao �to jeto uverljivo pokazao dr Slobodan Marković, pretpostavka klerikalizacije dru�tva jeste da je udeo institucionalnih vernika iznad polovine stanovni�tva, da postoji tradicija klerikalnog duha i da crkva ima izrazitu ekonomsku moć. Ni jedan od ovih uslova u slučaju Srbije nije ispunjen. Udeo istinski institucionalizovanih vernika SPC je desetak odsto, dr�ava je poslednjih dvesta godina vladala crkvom, ne obrnuto, i SPC nije nikakav naročiti ekonomski faktor. Otuda dr Slobodan Marković zaključuje da su �sve priče o klerikalizaciji Srbije najobičniji politički mit". Slično je i sa tvrdnjom kako je �kolska veronauka protivna �modernom dru�tvu". Naprotiv, gotovo sve zemlje u EU imaju veronauku kao fakultativni ili izborni predmet (kao u Srbiji). �tavi�e, u Austriji, Norve�koj, �vedskoj, Britaniji, Holandiji ili Grčkoj, veronauka je u srednjim �kolama obavezan predmet. Ali na�i NVO stručnjaci ne razlikuju veronauku i katehizis. Kada bi se bolje obavestili saznali bi da veronauka nije pravljenje malih pravoslavaca ili katolika, već osnovno obave�tavanje o jednoj va�noj oblasti �ivota kakva je vera. I ni�ta vi�e od toga. Jo� neozbiljnija je tvrdnja da simbolička veza dr�ave i religije postoji jo� samo u �zaostalim" dru�tvima. Neka pogledaju samo dolarsku novčanicu i videće dr�avni moto SAD: �Mi u Boga verujemo". D�ord� Bu� sastanke vlade započinje molitvom. Najčuveniji britanski univerziteti �kolsku godinu započinju prizivanjem Svetog duha. To nije znak zaostalosti, to je znak po�tovanja tradicije. A dru�tva koja ne po�tuju tradiciju, uključiv i religioznu, nemaju identitet.

Konačno, nije evropska tradicija ni da se mo�e registrovati crkva pod bilo kojim nazivom i odmah postati jednaka sa svima ostalim. Takva praksa postoji u SAD, koje su specifično dru�tvo, i po istoriji, i po verskoj dinamici. Ali, zanimljivo je kako se uvek nalaze samo iskustva koja su na �tetu ovda�nje tradicije. Iz SAD će se uzeti ovo, iz �vedske ono, pa će se od svih tih komada napraviti kalup �modernog, sekularnog dru�tva" u koji će se gurati Srbija. Ali, taj kalup i nije sekularno dru�tvo. To je ateističko, čak antiteističko dru�tvo u kome će manjina opet gu�iti većinu. Zbog pola odsto deklarisanih ateista, predsednik ili premijer neće smeti javno da se prekrste. Zbog onih koji ne vole ni da vide sve�tenika, neće biti litije. Zbog onih koji ne vole �to postoji ono �Srpska" u nazivu crkve napraviće se �Evropska pravoslavna crkva". I odmah će joj se, u ime ravnopravnosti, dati dozvola da podigne crkve gde god su i one koje pripadaju SPC.

U ljudska prava ipak ne spada i pravo da se protera iz javnosti sve �to se ne podnosi. Ne mo�e se u isti mah osuđivati netolerancija, a pokazivati isključivost. Pru�ite nam lični primer. I kada neistomi�ljenike vi�e ne budete tretirali kao mi�eve, va�e lekcije iz �evropejstva" mo�da i dobiju neki smisao.

Izvor: Politika (22. novembar 2007.)
Pi�e: Slobodan Antonić, politički analitičar

 

 
   

[novosti] [eparhija] [sv.sava gk] [episkop] [istorija] [manastir]
[
publikacije] [adresar] [riznica] [apel] [linkovi]

Ћирилица

Copyright � 2003, 2004, 2005 Gornjokarlovačka Eparhija.
Designed by SeRGio