Ceo svet plače, a samo on se raduje

I sinoć kad smo odlazili od njega tra�eći blagoslov, svojom već iznemoćalom rukom zakrstio je vazduh savr�eno spokojnim i sigurnim pokretom da se činilo da će taj krst ostati tamo zauvek

�ivotni podvig Patrijarha Pavla je najbolji odgovor na pitanje kako da nam budu jasnija neka pitanja na�e vere. U času kada predstavljamo troknji�je tog naslova, sutra�njeg dana se ne pribojava jedino Patrijarh Pavle. Njegov narod se na svako crkveno zvono trza i na svaki pomen njegovog imena strepi samo od jedne vesti moleći se da ga ta ča�a mimoiđe, u ovom času kad mu je najpotrebniji i kad se svako pita kako bismo bez njega. Jedini koji je tu brigu prebrinuo je Patrijarh Pavle koji se podvizavao da u svakom trenu bude spreman da izađe pred lice Bo�je, �iveći kao da će mu svaki dan biti sudnji i svaka reč poslednja. Kao da je ispunjavao sopstvene reči: �Kad se čovek rodi, ceo svet se raduje, a samo on plače. Ali treba da �ivi tako da, kad umre, ceo svet plače a samo on se raduje".

Odavno je postao čuven odgovor onog deteta koje je na pitanje Ko je ovo? odgovorilo: �To je Patrijarh srpski Gospodin Pavle - budimo ljudi!" Za ovaj dodatak svojoj tituli Patrijarh Pavle je zalo�io i svoj �ivot i svoj pontifikat. I u bolesničkoj postelji ne prestaje da slu�i ponavljajući budimo ljudi i izdr�imo do kraja.

�Nismo birali ni zemlju gde ćemo se roditi ni narod u kome ćemo se roditi ni vreme u kojem ćemo se roditi, ali biramo jedno - da li ćemo biti ljudi ili neljudi."

- I sinoć kad smo odlazili od njega tra�eći blagoslov, svojom već iznemoćalom rukom zakrstio je vazduh savr�eno spokojnim i sigurnim pokretom da se činilo da će taj krst ostati tamo zauvek. Niko u bučnije vreme nije govorio ti�e, a da se čuo dalje, niko nije govorio manje a da je rekao vi�e, niko u bezočnije doba nije du�e gledao istini pravo u oči.

Niko se za slavu zemaljsku nije grabio manje, niko se nije ukrasio s vi�e ukrasa da se svakog ukrasa li�avao. Niko nije bio prirodniji u neprirodnijim prilikama, niko svoj autoritet nije uspostavio jednostavnije, bez vi�ka reči i vi�ka pokreta. Niko svoju reč nije ovejao od svega suvi�nog, a sebe i svoju du�u otrebio od svakog truna, a ipak rekao: �Srećan sam �to nisam bezgre�an".

Bog zna je li slučajno �to se kosovska drama poklapa sa dramom Patrijarha srpskog Pavla, dugogodi�njeg Episkopa ra�ko-prizrenskog i dana�njeg Arhiepiskopa pećkog. I rečenice koje ponavlja najče�će se tiču Kosova. U najveće svetinje uz Pećku Patrijar�iju, Dečane, Bogorodicu Ljevi�ku, Gračanicu, Patrijarh Pavle ubraja i Kosovo Polje �na kojem je odbranjen na� najva�niji nacionalni i duhovni princip". Za njega Kosovo nije samo kraj i zemlja na kojoj su na�e najva�nije svetinje �nego i nauka koja je u njima predavana i kojoj su nas one učile".

Sve definicije Kosovskog Zaveta i Carstva Nebeskog nadvisuje reč Patrijarha Pavla. To je reč koja pre njega mo�da nikad nije izgovorena ni na jednom jeziku, a pogotovo je nije izgovorio duhovni vođa jednog naroda.

�Kad bi osnivanje na�e nezavisne dr�ave i njeno odr�anje i napredak bili mogući samo zločinom, ja bih pre pristao da nestane ne samo velika nego i mala Srbija i svi Srbi zajedno sa mnom, nego �to bih pristao na neljudsko i nečovečno. Eto to je za mene Kosovski Zavet i opredeljenje za Carstvo Nebesko".

�Sveti knez Lazar nije protiv �ivota na zemlji niti protiv carstva zemaljskoga. Ali kad već treba jedno da se gubi, bolje izgubiti zemaljsko nego nebesko".

Ali �ni�ta nije izgubljeno dok nije izgubljeno". Uz sve rečeno, Patrijarh Pavle je i jedan od najizvedenijih pisaca srpskog jezika. Njegov glas i dikcija najproduhovljenija je melodija na�eg javnog govora. Patrijarh pi�e kao �to govori, a govori kao �to �ivi onaj koji je postao najubedljivija ličnost na�eg vremena. Takva naracija je mogla doći jedino iz knjiga. Na� Patrijarh je i usmen i pismen, ali je pismeniji nego usmeniji. Do�ao je iz knjige i slu�io knjizi, onoj jednoj jedinoj i najva�nijoj, čije ga je slovo rodilo i čiji je junak i on sam.

(Reč akademika Matije Bećkovića na predstavljanju troknji�ja Patrijarha Pavla: �Da nam budu jasnija neka pitanja na�e vere", na Kolarčevom narodnom u niverzitetu, 29. novembra 2007. godine)

Izvor: Politika (8. decembar 2007. godine)

 

 
   

[novosti] [eparhija] [sv.sava gk] [episkop] [istorija] [manastir]
[
publikacije] [adresar] [riznica] [apel] [linkovi]

Ћирилица

Copyright � 2003, 2004, 2005 Gornjokarlovačka Eparhija.
Designed by S.eRGio