Obnova hrama u Drežnici

 

Blagoslovom Nјegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, započeti su građevinski radovi na obnovi hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Drežnici.
Projekat po idejnom rešenju za obnovu drežničkog hrama izradio je čuveni arhitekta dr Predrag – Peđa Ristić (1931-2019) iz Beograda. Projekat je izrađen u uredu ovlaštenog arhitekte Kristine Špigl u Ogulinu, a po tom projektu hram je trobrodna bazilika sa centralnom kupolom.
Finansijskom pomoću Eparhijskog upravnog odbora Eparhije gornjokarlovačke, kao i donacijom gospodina dr Nenada Lilića, rodom iz Niša, a trenutno nastanjenom u Edmontonu (Kanada), započeta je prva faza obnove hrama u Drežnici.
Pitanja vezana za obnovu i priloge možete postavljati na mail: [email protected], kao i na mob. br. 00385 (0) 98 1300531 (protoprezviter Milan Simić).

Hram Rođenja Presvete Bogorodice u Drežnici

Drežnički hram nastavlja gradnju na starijim temeljima, jer se pominje zidana crkva u Opisaniju gomirske obitelji iz 1771. godine, a hram je na ovom istom mestu ucrtan i na vojnoj karti Habzburške monarhije iz 1774/1775. godine. Gradnja crkve počela je 1836, a dovršena 1842. ili 1843. godine. Crkva je građena od kamena, iznutra je bila pokrivena poluobličastim svodom, a spolja krovom pokrivenim kvadratnim pločama debljine 3 mm. Crkva je bila duga 35 m, a široka 12 m. Po predanju, svi meštani su imali obavezu da učestvuju u gradnji. U Drugom svetskom ratu 1941. crkva je služila ustašama i Italijanima kao zatvor, zatim italijanima kao konjušnica, a kako je bila jedina zgrada sa krovom u Drežnici služila je partizanima kao sedište vojnih i civilnih vlasti, magacin, spavaonica. Početkom 1942. godine miniran je zvonik od strane partizanske komande, a krajem septembra 1942. je zapaljena od strane Italijana. Spaljene su i ostale kuće u Drežnici. Nakon rata, čuvena zvona sa hrama odnele su komunističke vlasti. Početak obnove započeta je 1988. godine, a nastavljena 1993. godine.

Scroll To Top
Descargar musica