Vaskr�nja poslanica 2008. godine

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA
SVOJOJ DUHOVNOJ DECI
O VASKRSU 2008.
GODINE

P A V L E

PO MILOSTI BO�IJOJ PRAVOSLAVNI ARHIEPISKOP PEĆKI, MITROPOLIT BEOGRADSKO-KARLOVAČKI I PATRIJARH SRPSKI, SA SVIM ARHIJEREJIMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE, SVE�TENSTVU, MONA�TVU I SVIMA SINOVIMA I KĆERIMA NA�E SVETE CRKVE: BLAGODAT, MILOST I MIR OD BOGA OCA, I GOSPODA NA�EGA ISUSA HRISTA, I DUHA SVETOGA, UZ RADOSNI VASKR�NjI POZDRAV:
HRISTOS VASKRSE!
VAISTINU VASKRSE!

Danas se sve i sva ispuni svjetlo�ću: i nebo, i zemlja, i podzemni svijet.
Stoga neka sva tvorevina praznuje Vaskrsenje Hristovo, jer se njime učvr�ćuje.

Ovim riječima velikog crkvenog pjesnika čestitamo vam Praznik Hristovog Vaskrsenja i pozdravljamo vas, draga djeco duhovna, sveradosnim pozdravom:

HRISTOS VASKRSE!

Poslije Velikog Petka, najveće tragedije čovječanstva, ali i slave Bo�je, kada je čovjek bio nemilosrdni sudija Ljubavi Bo�joj, kada je osudio na smrt Bogočoveka Hrista, kada su la�, prevara i obmana htjeli da likuju nad Raspetim Hristom, kada su se nebo, i zemlja, i podzemni svijet postidjeli nedjel� roda ljudskoga i tama sve obuzela � evo nam Dana PROLASKA i PRELASKA Bogočoveka Hrista iz smrti u �ivot, iz tame groba u svjetlost Dana. Evo Dana nad danima, Vremena nad vremenima, kada Vaskrsli Gospod pokida okove grijeha, smrti i đavola, kojima čovječanstvo, a sa njim i cjelokupna priroda, bjehu okovani! Evo Dana na�e slobode i radosti! Vaskrsenjem Hristovim sve i sva ispuni se novom svjetlo�ću vječnog �ivota. Zato, radujmo se i veselimo se Pashi Gospodnjoj, Prazniku slobode i �ivota! Su�nji tame najvi�e se raduju slobodi svjetlosti. Vaskrsenjem Hristovim pobijeđena je vjekovna nepravda koju su grijeh i smrt nanosili čoveku. Sveti apostol Pavle u vaskr�njem ushićenju pobedonosno pita: Smrti, gde ti je �alac? Ade, gde ti je pobeda? Nema ih! � jer je �alac smrti polomljen, ad ispra�njen, a su�nji ada oslobođeni.

Svjetlost svijeta kao Sunce novog �ivota zasija iz groba, kao �to pre stradanja zasija na gori Tavoru. Neka se sva tvorevina raduje Vaskrsenju Hristovom, jer slabo i nemoćno postaje jako i moćno, učvr�ćuje se. U Vaskrsenju Hristovom čitav univerzum se izmijenio. Zato ono jeste novo stvaranje svijeta i novo rađanje čoveka, ovog puta iz samog �ivota koji Vaskrsli Hristos daruje svijetu i čovjeku. �Ja sam Put, Istina i �ivot�, ka�e za Sebe Gospod.

Vaskrsli Hristos javio se �enama mironosicama i prepla�enim apostolima, koji se zbog straha od Judej� bijahu razbje�ali, sabra ih oko Sebe i učvrsti ih u vjeri riječima: Ne pla�ite se! Ja pobedih svijet! � svijet koji Ga je prije samo nekoliko dana osudio i razapeo na krstu. Upravo tako, On danas i uvijek sabira sve nas oko Sebe i jednako poručuje: Ne bojte se, jer Ja pobijedih svijet! Vidjev�i i iskusiv�i slavu Njega Vaskrsloga, slavimo Ga i kličemo svijetu: Hristos vaskrse, narodi! Hristos vaskrse, slavite! Hristos vaskrse, vjerujte! � Jer, �propovijedamo ono �to oči na�e vidje�e, ruke na�e opipa�e�, kako ka�e sveti apostol i jevanđelist Jovan Bogoslov, �da i vi vjerujući �ivot vječni imate�. Na�a vjera je vjera krsnovaskrsnog iskustva. Mi znamo i zato vjerujemo. Znanje stečeno iskustvom jeste najveća potvrda vjere.

Prije Svoga stradanja, pogrebenja i Vaskrsenja, Gospod izvede trojicu Svojih učenika na goru veoma visoku. To be�e gora Tavor. Na njoj, u tajni svoga Preobra�enja, otkri im tajnu Svoga bogočovečanskog bića, koje će njima i cijelom svijetu biti opitno poznato po Njegovom Vaskrsenju. Projavljivanje bo�anske sile i slave bi propraćeno svjetlo�ću netvarne blagodati koja jeste u Hristu i koju svijet primi Vaskrsenjem Njegovim. Svijet bez Hrista jeste svijet mraka. Svijet sa Vaskrslim Hristom � svijet je vječne svjetlosti, svjetlosti koja osvjetljava svaki dio na�e du�e, na�eg bića. Zato i jesmo djeca svjetlosti. Od Njega, Svjetlosti �ivota, i mi primismo svjetlost da svijetlimo svijetu. Zato nam Gospod i poručuje: �Tako da se svijetli svjetlost va�a pred ljudima, da vide va�a dobra djela i proslave Oca va�ega koji je na nebesima.�

Samo Vaskrsli Hristos jeste krajeugaoni Kamen na�e vjere i na�eg �ivota. Istovremeno, On je krajeugaoni Kamen i bogočovečanska Glava na�e svete Crkve. Drugog kamena niko drugi ne postavi, niti mo�e postaviti. Kad učenici upita�e svetog Jovana Krstitelja da li je on onaj koji treba da dođe ili drugog da čekaju, on im odgovori: �Ja nisam dostojan ni remena odrije�iti na obući Njegovoj!� To reče sveti Prorok i Preteča i Krstitelj Gospodnji Jovan, koji polo�i ruku svoju na glavu Spasitelja. Ako on, najveći među rođenima od �ene, tako ka�e, kako je onda moguće da neko proglasi sebe vidljivom glavom Crkve, nepogre�ivim vikarom Sina Bo�jeg na zemlji? Bo�e sačuvaj! Na�a sveta Crkva sa svojim sve�tenstvom i vjernim narodom čvrsto stoji u hristovaskrsnoj vjeri svetih proroka, apostola, mučenika i svetitelja. Istovremeno, mi smo Crkva kojoj Bog daje snagu da bude i Crkva dijaloga sa svim ljudima i narodima, sve prizivajući na prosvećenje svjetlo�ću Vaskrsloga Hrista. Ne zatvaramo se u sebe niti Hrista zatvaramo u uske granice svoga razuma. Naprotiv, svjedočimo Svjetlost svijetu i drugima, svjedočimo Istinu poput svetih apostola, svetitelja, mučenika i prepodobnih. To je ono po čemu nas svijet prepoznaje da smo Hristovi, jer, kako ka�e sveti apostol Pavle: �Svima sam bio sve samo da bih nekoga pridobio za Jevanđelje Hristovo...�

�ta za nas koji �ivimo dvije hiljade godin� posle Vaskrsenja Hristovog predstavlja Vaskrsenje Hristovo? Da li samo uspomenu ili sećanje? Da li samo običajno slavljenje ili ne�to mnogo vi�e i dublje? Blagodat Vaskrsenja Hristova je neiscrpni izvor spasenja čovjeka i svijeta u svakom vremenu i prostoru. To je apsolutna i potpuna promjena čovjeka i svijeta koju Bogočovek Hristos svojim Dolaskom i Vaskrsenjem donese. Dakle, istu i jednaku snagu i moć ima Vaskrsenje Hristovo i za njegove savremenike i za nas koji ga poslije dvadeset vijekova slavimo. Sveti apostol Pavle uvjerava da sa Hristom vječno �ivimo, jer �jednim opravdanjem (Vaskrsenjem) dođe na sve ljude opravdanje �ivota!...� (Rm 5, 18). �...Hristos, ustav�i iz mrtvih, vi�e ne umire, smrt vi�e ne vlada njime... Tako i vi smatrajte sebe da ste mrtvi grijehu, a �ivi Bogu u Hristu Isusu, Gospodu na�em� (Rm 6, 8�11). Vaskrsenjem su spaseni i pro�lost i sada�njost, i budućnost.

U ove dane pashalne radosti, u vrijeme bo�anske milosti prema svima i svakome, ne mo�emo, a da se ne sjetimo ljudske nepravde i nasilja moćnik� ovoga svijeta nad na�im Kosovom i Metohijom, nad Srbijom i cjelokupnim srpskim narodom. Kosovo i Metohija su sastavni dio �ivota svakog pravoslavnog Srbina, kao �to je i svaki Srbin neraskidivo povezan sa Kosovom i Metohijom. Znajući to, kreatori ove istorijske nepravde upravo su htjeli da nam nanesu najdublju moguću ranu, neizrecivi bol i patnju � bol i patnju koja nas upućuje na jedinstvenu, spasonosnu golgotsku patnju Gospoda na�ega.

Kosovo i Metohija nije samo pitanje srpske teritorije. Pre i iznad svega, to je pitanje na�eg duhovnog bića, jer smo se sa Kosovom i Metohijom rađali, rasli, �ivjeli i sazrijevali kao ličnosti i kao narod, �ivjeli i umirali sa kosovskim zavjetom: �Zemaljsko je zamalena carstvo, a nebesko uvijek i dovijeka!� Zato je pitanje Kosova i Metohije toliko �ivotno, psiholo�ki i duhovno-mistički vezano za svakog od nas. Dobro to znaju silnici ovoga svijeta i upravo �ele kolektivno da povrede i kazne pravoslavni srpski narod; �ele da ga slome i satru, da od njega naprave bezobličnu masu, da mu oduzmu srce iz njedara... Pokoravajući se Hristovoj volji i nauci, mi obelodanjujemo njihovo bezakonje, njihovo licemerstvo, po mnogo čemu slično onom Pilatovom pranju ruku u krvi Pravednika.

Imajući Kosovo i Metohiju u srcu, u neprestanom staranju za na�u braću i sestre i sve koji onde pate, imajući �ivo Kosovo i Metohiju dano�noćno u sebi, niko nam ga nije oteo i ne mo�e nam ga oteti. Otad�bina je srce čovjeka, ka�e jedan pjesnik. Mi smo u svoja srca postavili Kosovo i Metohiju. Pozivamo sve pravoslavne Srbe da kosovski zavjet u potpunosti ispunimo, a to je svetolazarevski zavet. Ako dr�imo taj zavjet, niko nam neće oteti Kosovo i Metohiju, ni ovoga ni onoga vijeka, kao �to niko nije mogao jevrejskom narodu oteti njegov sveti Jerusalim. Pozivamo sve, počev�i od političar� i naučnik� do najskromnijih i najmlađih sinova i kćeriju na�e Otad�bine, da svojim radom i čestitim �ivljenjem zaslu�imo i sačuvamo pred Bogom Kosovo i Metohiju.

Neka naučnici svojim naučnim radovima brane Kosovo i Metohiju! Neka umjetnici svojim stvarala�tvom izraze ljepotu i su�tinu na�ega Kosova i Metohije! Neka sportisti svoje sportske uspjehe zavjetuju Kosovu i Metohiji! Neka svakom roditelju Kosovo i Metohija bude jedna od prvih riječi koje će �apnuti svom novorođenom djetetu! Neka svaki ratar prvu brazdu zaore i posveti Kosovu i Metohiji! Neka svaki radnik prvi sat svog radnog vremena posveti i pokloni Kosovu i Metohiji! Neka svaki političar svoju prvu političku misao i napor na međunarodnom planu posveti odbrani Kosova i Metohije! Neka svaki duhovni pastir svoju prvu molitvu Bogu uznese za Kosovo i Metohiju!

To je poziv na borbu neprestanu koja će biti Bogu mila, a na�a molitva od Njega usli�ena, jer pitanje Kosova i Metohije ne predajemo u ruke varljivih ljudi i njihovih interesa već ga predajemo Bogu i sudu Njegovom. Kao �to je nekada Psalmopojac pevao otetom i razru�enom Jerusalimu, i mi pjevajmo u duhu kosovskog zaveta: ako zaboravim tebe, Kosovo, ako zaboravim tebe, Metohijo, neka me zaboravi desnica Gospodnja! Neka se prilepi jezik moj uz nepca moja ako se tebe ne setim, ako ne istaknem Kosovo i Metohiju za početak veselja moga.

Draga djeco duhovna, �ivimo u te�kim vremenima globalizacije, u vremenima ga�enja osnovnih ljudskih prava � prava čovjeka na �ivot, prava djeteta da bude rođeno, prava roditelja da svoje dijete vaspita i vodi, prava majke da bude bri�na majka svom djetetu i supruga svome mu�u, prava čoveka da bude čovjek! Stvara se čudovi�na globalistička civilizacija po mjeri izopačenog morala, bez kvasca večnog smisla ljudskog �ivota. Takva civilizacija, sve dok je u suprotnosti sa Vaskrslim Hristom i Njegovom blagom naukom, ne mo�e pre�ivjeti. Imajući to u vidu, budimo mudri i oprezni kada prilazimo nezdravoj trpezi ponud� ovoga svijeta. Izaberimo sa nje samo ono �to je za Hrista vredno i dostojno na�eg zvanja i dostojanstva. Sve psevdocivilizacijsko, izvitopereno i nehumano odbacimo, kao �to je Hristos odbacio ponudu ku�ača na Gori ku�anja: ako mi se pokloni�, sve ovo �to vidi� biće tvoje!Mi znamo pravi odgovor: Pisano je: samo Bogu slu�i i Njemu Jedinom se klanjaj!

Posebno pozdravljavamo na�u braću u dijaspori: u Sjedinjenim Dr�avama Amerike, u Kanadi, u Australiji, u zemljama Azije, Afrike i Evrope. Pozdravljamo ih i pozivamo da se u Hristu Isusu Vaskrslome slo�e i ujedine, da vi�e nikada ne dopuste da ih dijele i zavađaju.

Pozdravljamo na�u braću i sestre u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji i Biv�oj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji. Pozdravljamo svu Crkvu Bo�ju rasprostranjenu po vaseljeni i sve ljude dobre volje. Sve pozivamo na mir, slogu i dobro svjedočanstvo pred drugima. Obnovimo sebe Hristom Vaskrslim i svijetlimo svijetu dobrom i vrlinom! Sabrani u svetoj Liturgiji svoje svete Crkve, u dobru i dobrom svjedočenju Istine, zagrlimo brat brata, pozdravimo jedni druge, ali i nebo i zemlju, sveradosnim pozdravom:

HRISTOS VASKRSE!
VAISTINU VASKRSE!

Dano u Patrijar�iji srpskoj, u Beogradu,
o Vaskrsu 2008. godine.
Va�i molitvenici pred Vaskrslim Gospodom:

Arhiepiskop pećki,
Mitropolit beogradsko-karlovački i
Patrijarh srpski PAVLE
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski JOVAN
Mitropolit crnogorsko-primorski AMFILOHIJE
Mitropolit srednjezapadnoamerički HRISTOFOR
Mitropolit dabrobosanski NIKOLAJ
Episkop �abački LAVRENTIJE
Episkop ni�ki IRINEJ
Episkop zvorničko-tuzlanski VASILIJE
Episkop sremski VASILIJE
Episkop banjalučki JEFREM
Episkop budimski LUKIJAN
Episkop kanadski GEORGIJE
Episkop banatski NIKANOR
Episkop za Ameriku i Kanadu
Mitropolije novogračaničke LONGIN
Episkop istočnoamerički MITROFAN
Episkop �ički HRIZOSTOM
Episkop bački IRINEJ
Episkop britansko-skandinavski DOSITEJ
Episkop ra�ko-prizrenski ARTEMIJE
Episkop bihaćko-petrovački HRIZOSTOM
Episkop osečko-poljski i baranjski LUKIJAN
Episkop srednjoevropski KONSTANTIN
Episkop zapadnoevropski LUKA
Episkop timočki JUSTIN
Episkop vranjski PAHOMIJE
Episkop �umadijski JOVAN
Episkop slavonski SAVA
Episkop braničevski IGNjATIJE
Episkop mile�evski FILARET
Episkop dalmatinski FOTIJE
Episkop budimljansko-nik�ićki JOANIKIJE
Episkop zahumsko-hercegovački GRIGORIJE
Episkop valjevski MILUTIN
Episkop zapadnoamerički MAKSIM
Episkop gornjokarlovački GERASIM
Episkop australijsko-novozelandski IRINEJ
Episkop umirovljeni zahumsko-hercegovački ATANASIJE
Vikarni Episkop hvostanski ATANASIJE
Vikarni Episkop jegarski PORFIRIJE
Vikarni Episkop lipljanski TEODOSIJE
Vikarni Episkop dioklijski JOVAN
Vikarni Episkop moravički ANTONIJE

OHRIDSKA ARHIEPISKOPIJA:
Arhiepiskop ohridski i Mitropolit skopski JOVAN
Episkop polo�ko-kumanovski JOAKIM
Episkop bregalnički i mjestobljustitelj
Eparhije bitoljske MARKO
Vikarni Episkop stobijski DAVID

 

 
   

[novosti] [eparhija] [sv.sava gk] [episkop] [istorija] [manastir]
[
publikacije] [adresar] [riznica] [apel] [linkovi]

Ћирилица

Copyright � 2003-2006 Gornjokarlovačka Eparhija.
Designed by SeRGio