             |
SRPSKA PRAVOSLAVNA
CRKVA PO MILOSTI BO�JOJ PRAVOSLAVNI ARHIEPISKOP PEĆKI, MITROPOLIT BEOGRADSKO-KARLOVAČKI I PATRIJARH SRPSKI, SA SVIM ARHIJEREJIMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE, SVE�TENSTVU, MONA�TVU I SVIMA SINOVIMA I KĆERIMA NA�E SVETE CRKVE: BLAGODAT, MILOST I MIR OD BOGA OCA, I GOSPODA NA�EGA ISUSA HRISTA, I DUHA SVETOGA, UZ RADOSNI BO�IĆNI POZDRAV: MIR BO�JI � HRISTOS SE RODI!
U svom svakodnevnom moljenju Crkva se, draga djeco duhovna, pre svega moli za VI�NjI MIR. Ne molimo se za neki neodređeni mir iz nekog neodređenog svijeta, već onaj MIR koji sobom donese i nama predade sam Gospod Isus Hristos. �Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam; ne dajem vam ga kao �to svijet daje" (Jn 14, 27). Evo, i na početku ovogodi�njeg praznovanja najradosnijeg praznika rođenja Sina Bo�ijeg, Gospoda na�eg, Isusa Hrista, počinjemo molitvama za VI�NjI MIR. Upućujemo Vam poruku nebeskog MIRA koji neka se useli u srca va�a, u du�e va�e, u �ivote va�e, kao �to one blagoslovene noći rođenja Emanuilova uđe u srca i du�e vitlejemskih pastira. Imati MIR BO�IJI znači imati mir sa Bogom, sa bratom sa čovjekom, sa sveukupnom tvorevinom Bo�ijom. To je privilegija svetih hri�ćana. Čak i onda kada valovi ovog nemirnog svijeta zaprijete da sve potope i uni�te, kao �to je to u ovo na�e vreme, mi oblagodaćeni i ispunjeni bo�anskim mirom ostajemo mirni i spokojni, jer znamo da je vejran Onaj Koji sve hri�ćane svih vremena hrabri riječima: NE BOJTE SE! i dodaje �....ja sam sa vama u sve dane do svr�etka vijeka" (Mt 28, 20). U bo�anskom miru između Boga i Presvete Bogorodice, ostvarenog u tajni BLAGOVESTI, začeo se Jedinorodni Sin Bo�iji kao Mir i Ljubav Bo�ija i rodio se u ti�ini vitlejemske pećine. Presveta Djeva Marija prima pozdrav MIRA - �Raduj se blagodatna!" (Lk 1, 28), koji joj upućuje anđeo Gospodnji, a ona prihvatajući taj mir Bo�iji odgovora: �...Evo slu�kinje Gospodnje - neka mi bude po riječi tvojoj" (Lk 1, 38). Upravo to je bila volja Bo�ija, da ona Koja je na�la milost pred Bogom bude Bogorodica, jer rodi ovaploćenoga Boga - Mesiju i Spasitelja sveta, Gospoda na�eg, Isusa Hrista. Pozdravom: HRISTOS SE RODI! - mi vjerujemo i ispovedamo da se u Vitlejemu judejskom rodi HRISTOS - Pomazanik Bo�iji, koji je po Bo�ijoj volji! Mi ne samo da verujemo već iz iskustva znamo i ispovjedamo da je HRISTOS EMANUIL, �to znači S NAMA JE BOG! E, da bi zaista i istinski BOG BIO SA NAMA otvorimo srca svoja, očistimo ih i pretvorimo ih u obitali�te Bo�ije. Neka srca na�a danas postanu novi Vitlejem, nove jaslice u koje će se smjestiti nesmjestivi; oblagodaćeni organ u koji će se trajno smjestiti u Vitlejemu rođena Ljubav Bo�ija. Danas i ovih radosnih prazničnih dana budimo domaćini Gospodu svome. Primimo Ga i pozdravimo u svojim domovima primajući one najmanje kao Njega samoga, ne gledajući ko je ko. U svojim hramovima proslavimo Ga na način koji Njemu priliči i pripada. Zadr�imo Ga kao �ivot na�eg �ivota, kao svjetlost na�eg bića. Ono �to je na�e i samo na�e ljudsko neka se danas i zauvek pokori volji Bo�ijoj da i mi mo�emo, kao Presveta Bogorodica reći: Gospode, evo sluge, odnosno evo slu�kinje tvoje, neka i na meni i sa mnom bude volja tvoja. Za�to to ka�emo? Zato �to iz godine u godinu oko praznika Rođenja Gospoda na�eg Isusa Hrista sve se vi�e i vi�e ističe ono �to je na�e ljudsko, a sve manje ono �to je Bo�ije. Zaista u opasnosti smo od komercijalno-folklornog praznovanja i slavljenja koje potiskuje su�tinu praznika. Dr�anjem samo na�ih običaja, na�a srca pogru�ena u vlastite nemire i bure ovoga svijeta i dalje će ostati daleko od Gospoda, daleko od Bogomladenca Hrista. Na�e srce i na� �ivot stvoreni su za Gospoda. Src� i du�� ispunjenih mirom Bo�ijim moći ćemo slaviti Bogomladenca Hrista pesmom: Slava na visinama Bogu, na zemlji mir, a među ljudima dobra volja! Rođenje Hristovo je, prije svega i iznad svega, čin Bo�ije ljubavi koja se otkrila cjela i potpuna u ovaploćenom i rođenom Hristu Isusu. Sveti Jovan Bogoslov tu tajnu Bo�ije ljubavi posvjedočava riječima: �..Bog tako zavolje svijet da je Sina svojega Jedinorodnoga dao, da svaki koji vjeruje u njega ne pogine, nego da ima �ivot vječni" (Jn 3, 16). Rođenje Hristovo je istorijski događaj, - događaj koji se desio u konkretnom istorijskom periodu i definisanom geografskom prostoru. Rodio se u vreme upravljanja Rimskom imperijom ćesara Avgusta i popisa naroda po njegovoj naredbi, te upravljanja Judejom od strane Iroda Velikog. Rodio se u Vitlejemu judejskom. Njegovo rođenje ne ostade neprimjećeno kako u samoj Judeji, tako isto i u velikoj Rimskoj imperiji, prvenstveno na prostorima Srednjeg istoka. Prvo Ga anđeli posvjedoči�e pastirima iz okoline Vitlejema koji otido�e slaveći i hvaleći Boga �... i objavi�e sve �to im je kazano za to dijete" (Lk 2, 17). Njihovo svjedočenje brzo se pro�iri po svoj Judeji i samom Jerusalimu i � svi koji ču�e divi�e se tome �to im kaza�e pastiri" (Lk 2, 18). Vijest o tome dođe i do samoga Iroda, koji samovoljno i okrutno vlada�e plemenima naroda Izrailjskog. Iako je u prvi mah potcjenjivao priče i pripovijedanja potčinjenog i pokorenog mu naroda, uznemiri se srce njegovo tek onda kada u Jerusalim pristigo�e mudraci sa Istoka i raspitivahu se o caru judejskom, pitanjem: �Gdje je car judejski koji se rodi? Jer vidjesmo njegovu zvijezdu na Istoku i dođosmo da mu se poklonimo" (Mt 2, 2). To pitanje uznemiri lukavog Iroda, a su�tina postavljenog pitanja postade razdelnica vremena - starog i novog, vremena najava i praslika, i vremena ispunjenja istih. Nadnesen nad ovom tajnom Sveti apostol Pavle uzvikuje: �...staro prođe, gle, sve novo postade" (2. Kor 5, 17). U rođenom Bogočoveku Hristu �sve novo postade", a pre svega mi preporođeni Njime i u Njemu - sinergijom Boga i čoveka, dakle Tvorca i tvorevine, postadosmo �NOVA TVAR". Ne mitolo�ki kako bi mo�da hteli da to tumače mitomani, već istinski i su�tinski, potpuno postadosmo nova bogočovječna tvar. Na na�u veliku �alost, zbog pomanjkanja hri�ćanske ljubavi i vrline u svijetu, svakodnevno slu�amo i gledamo kako svuda u svijetu vladaju nemiri, sukobljavanja i velike ljudske tragedije i prirodne nepogode. Gledajući to i slu�ajući o tome mnogi se pitaju: nisu li ovo poslednji dani svijeta? Nisu li ovo vremena ispunjavanja riječi Gospodnjih o znacima koji će prethoditi kraju svijeta i drugom dolasku Hristovom? S razlogom se ljudi pitaju i strepe. Međutim, bilo bi mnogo bolje da se vi�e ispunjavamo strahom Bo�ijim, te da umesto nemudrih ekonoma poverenog nam nasleđa Bo�ijeg u svijetu postanemo mudri; umesto svakodnevnih kvaritelja svijeta budemo so zemlji, svetlost svetu, prolaz i kapija kroz koje će i kojim će se svijet spasti. Razlozi svih ovih tragičnih događanja jesu naru�eni mir između Boga i čovjeka s jedne strane, te naru�ena ravnote�a između čovjeka i prirode, s druge strane. U jednom ovakvom uskovitlanom svijetu pokreću se raznorazne mirovne inicijative - pojedinaca, grupa i organizacija. I pored toga ne nazire se mir u svijetu. Za�to? Zato �to se MIR BO�IJI odbacuje, i poku�ava se nadomjestiti ljudskim mirom, mirom ostra�ćenog čovjeka, koji umesto mira jo� vi�e rasplamsava nemir. Da paradoks bude potpun, čak i kreatori ratova u svijetu, i na na�im prostorima, bez imalo stida i srama obmanjuju svijet svojim takozvanim mirovnim inicijativama. Zapravo, radi se o psevdomirovnim namjerama koje slu�e za obmanjivanje svijeta. Njima je va�an interesni mir, mir iz kojeg će ovakvi �mirotovorci" steći političke interese i materijalne profite. Danas posebno pozdravljamo na�u braću i sestre na Kosovu i Metohiji i molimo se Bogomladencu Hristu da ih (On) za�titi i ukrepi u no�enju krsta koji im na nejaka njihova pleća metnu�e silnici ovoga svijeta. Kao i prethodnih, i ove godine djelimo tugu i zabrinutost sa svima vama zbog de�avanja na Kosovu i Metohiji,- oko ove na�e svete zemlje - srca i du�e Srpskog naroda; oko na�eg duhovnog Vitlejema, koljevke na�e kulture. Gle, za na�u svetolazarevsku zemlju danas moćnici ovoga sveta bacaju kocku i besramno vređaju na�a osećanja i na�e dostojanstvo. Danas, oni u ime svojih interesa na Balkanu i Evropi, gazeći pri tom sve norme međunarodnog prava na kojem počiva dana�nji svijet, hoće da otmu Srpskom narodu njegovu koljevku, njegovu du�u i srce koje će zauvijek ostati i biti na Kosovu i Metohiji. Nek se pred ovom činjenicom dobro zamisle svi oni koji na najbezočniji način kr�e sve norme Bo�ije i ljudske pravde, a pre svega prava Srpskog naroda na koljevku njegove Otad�bine. U prazničnom raspolo�enju i radosti ne smijemo zaboraviti na�u braću i sestre prognane iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, te Kosova i Metohije. Apelujemo na sve organe vlasti u Srbiji i Crnoj Gori da im omoguće normalan i pristojan �ivot, da se zauzmu za njihova prava na povratak i povrat njihove otete imovine. Posebno apelujemo na sve vas, draga djeco duhovna, da ovaj praznik hri�ćanske radosti podelite sa va�om braćom i sestrama prognanicima. Sjetimo se danas i svih onih koji su ostali na svojim ognji�tima ili se vratili na njihova zgari�ta. Pratimo i vidimo da svakodnevno trpe diskriminacije i poni�enja, samo zato �to su Srbi i �to su smogli snage i hrabrosti da se vrate i opstanu na svojim ognji�tima. Apelujemo na dr�avne organe vlasti Hrvatske i Bosne i Hercegovine da poka�u dobru volju u re�avanju gorućih problema prognanih njihovih građana srpske i drugih nacionalnosti. Pozivamo sve da po�tuju osnovna ljudska, nacionalna i vjerska prava na�eg i drugih naroda zagarantovana svim međunarodnim konvencijama. Da jednako kao i druge - ni manje ni vi�e - uva�avaju na� Srpski pravoslavni narod koji kroz dugu istoriju svog postojanja i djelovanja na prostorima pomenutih dr�ava ima neizbrisiv pečat u kulturi i istoriji pomentih dr�ava i naroda sa kojima djeli vi�evekovnu istoriju. Mi smo uvek i svuda u ljubavi i saradnji sa drugim narodima stvarali kulturu mira i ljubavi. U duhu tog bo�anskog mira i ljubavi, tolerancije i uva�avanja obnavljajmo poru�ene mostove među ljudima dobre volje. Odbacimo remetioce mira ma koji oni bili. Mir, ljubav i dobru volju sa svim i svakim imajmo. Pozdravljamo na�e mlade - djecu i omladinu. Neprestano na�e molitve upravljamo ka Gospodu, draga djeco i omladino, da vas sačuva od ku�nih isku�enja na�eg doba: droge, alkoholizma i drugih poroka. Znajući da na mladima svijet ostaje �elimo da se, stasavajući u ljude i na�e naslednike, naoru�ate vrlinama i dobrom, te da se odbranite od svakojakih isku�enja koja vam svet nudi i nameće. U najte�im trenucima va�eg �ivota sjetite se ku�anja koja je pretrpeo sam Gospod Isus Hristos. Prizovite Ga u pomoć i On će vam sigurno pomoći. Posebna opasnost vreba vas u smi�ljenom programu nametanja psevdokulture i podra�avanja iste. �ivotni putevi imaju svoje raskrsnice. Na vama je da izaberete onaj pravac koji vodi u �ivot vječni, na kraju kojeg se nećete kajati već radovati sa svima svetim precima na�im. Ne mo�emo a da se ovog praznika ne sjetimo i na�e drage duhovne dece u rasejanju - u Americi, Australiji, Evropi, Africi i Aziji, udaljene od svojih drevnih ognji�ta, svetinja i grobova predaka. Iako ste silom istorijskih prilika i neprilika primorani da �ivite rasejani po celom svetu ne zaboravite da ćete u slavljenju Bo�ića naći svoj rodni zavičaj, svoje dječije radosti i topli majčin hleb. Sećajte se svojih drevnih crkava i svetih manastira i učite svoje potomstvo da ih ne zaboravi. Čuvajte kao zenicu oka svoga te�ko stečeno jedinstvo na�e Crkve. Oko svojih episkopa, kao djeca oko roditelja, okupite se i slo�ite u dobru, vrlini i slavljenju Boga. Danas Bogomladenac Hristos sabira nas u na�e svete hramove da se mirbo�imo, slo�imo, obo�imo i umno�imo, ako Bog d�! Neka svjetlost vitlejemske pećine obasja sve ljude i sve narode svijeta, Vi�nji Mir darujući svima i svakome. Pozdravljajući vas, draga djeco duhovna, jo� jedanput pozivamo v�s i sve ljude dobre volje da praznik Rođenja Gospoda na�eg Isusa Hrista proslavimo u miru, radosti i duhovnom raspolo�enju. MIR
BO�IJI - BLAGOSLOVENA NOVA 2008. GODINA! Dano u Patrijar�iji
srpskoj, u Beogradu, Va�i molitvenici pred Bogomladencem Hristom:
Arhiepiskop pećki,
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski JOVAN Episkop
�abački LAVRENTIJE Vikarni
Episkop hvostanski ATANASIJE
OHRIDSKA ARHIEPISKOPIJA:
|
||||
|
[novosti]
[eparhija]
[sv.sava
gk]
[episkop]
[istorija]
[manastir]
Copyright � 2003-2006 Gornjokarlovačka
Eparhija. |
