 |
|
Intervju
Episkopa gornjokarlovačkog g.g. Gerasima za
Novosti sedam
dana
..::..
Vladika Gerasim: Nije na crkvi da vodi politiku
Pro�lo
je devet mjeseci otkako je u manastiru Gomirje hirotonisan i ustoličen
vladika gornjokarlovački Gerasim. Predstojeće slavlje Uskrsa i ono �ta
je proteklih mjeseci vladika uspio napraviti bili su itekako dobar
povod za razgovor. Bilo je riječi i o obnovi crkvenih objekata, a na�
sugovornik je zaključio:
�Kada
ovdje gdje sam ja prisutan, dakle u Karlovcu, ide te�ko �ta će tek
biti sa drugim mjestima kao �to su Gospić i Petrinja. U Gospiću je na
mjestu crkve parking za automobile, a u Petrinji gomila betona u
sredi�tu grada.�
Kakvo
stanje ste zatekli po svom ustoličenju i jeste li u proteklom periodu
uspjeli ostvariti ne�to od planova vezanih za pobolj�anje polo�aja
Crkve na ovim područjima?
- Devet mjeseci je kratko vrijeme da se ne�to napravi, ali sam
obilaskom parohija uspeo da snimim stanje u cilju pravljenja
strategija �to da se uradi. Stanje je katastrofalno jer su mnogi
hramovi poru�eni ili dosta o�tećeni, �to od rata, �to zbog starosti i
neodr�avanja. Za njihovu obnovu trebaće dosta napora, sredstava i
vremena. Ono �to je ohrabrujuće jest da je broj vernika sve veći.
Mnogi se vraćaju iz izbjegli�tva, a mnogi koji su do sada �iveli na
području eparhije pokazuju sve veći interes za veru u Boga.
Procjenjujem da je u eparhiji oko 70 hiljada vernika, ali s obzirom na
teren na kome se ti vernici nalaze, to je ipak malo. Osim toga, u
Gorskom kotaru, Istri i Primorju, prije svega u Rijeci, radi se i �ivi
normalno, a ljudi su zaposleni. To nije slučaj u Lici, na Kordunu ili
na Baniji gdje se naveliko osjećaju posljedice rata, a ljudi ne mogu
da se zaposle. Dugo godina ova eparhija nije imala episkopa. Kao
administrator Episkop dalmatinski g. Fotije vodio je računa i o ovoj
eparhiji, iako je imao mnogo posla i u svojoj eparhiji. Ovdje je
napravio koliko je stigao, postavio je dobre temelje. Sada je na meni
da nadograđujem da bih postigao �to bolje stanje.
Koliki
je napredak postignut po pitanju povratka imovine, ali i obnove
pojedinih crkvenih objekata u eparhiji?
- �to se tiče povratka imovine to se sve odvija jako sporo. U Rijeci
je vraćen jedan dio imovine, a sada se borimo za vraćanje i preostalog
dijela. Jo� uvijek nam nisu vraćene mnoge zgrade i �ume. U Karlovcu
nam je vraćen jedan objekt u kojem su bile i ostale dr�avne
institucije, plaća nam se najam i iz tih sredstava se omogućava
uzdr�avanje sve�tenika koji je, kao i ja, podstanar. Ipak u Karlovcu
je jo� dobro ako se stanje uporedi s drugim mjestima u eparhiji ili u
Dalmaciji gdje ni�ta nije vraćeno i gdje nije napravljen nikakav
pomak. Ne znam razlog za�to se ote�e s vraćanjem. Oni koji odlučuju o
tome znaju da sve �ta se vrati ostaje ovdje u Hrvatskoj i da niko to
neće odnijeti sa sobom. Tra�imo da nam se vlasni�tvo crkve vrati ili
adekvatnom zamjenom nadoknadi. Jer bi na taj način osigurali sebi
opstanak na ovim terenima. Ne mo�emo očekivati da nas na�i vjernici
uzdr�avaju kada i njima treba pomoći.
Karlovac je sjedi�te eparhije
Kad ste ustoličavani, mnogi su očekivali da će Gomirje biti va�e
sjedi�te du�e vremena, pa su ostali iznenađeni va�im preseljenjem u
Karlovac?
- Karlovac je sjedi�te Eparhije Gornjokarlovačke i mi smo po kanonima
Pravoslavne crkve i po Ustavu SPC obavezni da budemo u eparhijskom
sjedi�tu i bez odluke Sabora SPC ne mo�emo mijenjati mjesto sjedi�ta.
Done�ena je odluka da Karlovac bude eparhijsko sjedi�te i ja moram
biti u Karlovcu, makar svake godine morao mijenjati novi stan i seliti
se u drugu zgradu.
Koliko
Va�e prisustvo mo�e ubrzati obnovu ili bolje rečeno gradnju Saborne
crkve Sv. Nikole i vladičanskih dvora?
- Kada bi stvar gledali na takav način, moje prisustvo trebalo bi da
ubrza radove na obnovi poru�enih objekata, jer sam ja episkop bez
hrama i bez smje�taja. Realnost je sasvim druga. Očekujemo da će
nadle�ne institucije ostati dosledni svom obećanju i početi �to pre sa
obnovom jer je i Hrvatskoj, a i gradu Karlovcu u interesu da se obnovi
poru�eno i time ulep�a sredi�te grada. Kada ovdje gdje sam ja prisutan
ide te�ko �ta će tek biti sa drugim mjestima kao �to su Gospić i
Petrinja. U Gospiću je na mjestu crkve parking za automobile, a u
Petrinji gomila betona u sredi�tu grada. Iako je financiranje radova
dogovoreno s nadle�nim ministarstvima, svi su izgledi da se ove godine
odustalo od obnove vladičanskih dvora. Za obnovu dvora ove godine
nismo dobili nikakva sredstva iako smo osim za ovu, to tra�ili i za
pro�lu godinu.
Radimo muzej u
Gomirju
Kako ide s obnovom ostalih objekata SPC u eparhiji?
- Kod obnove ostalih vjerskih objekata, radi se o manjim zahvatima -
popravke fasade ili dijela krova. Da se ne�to radi od temelja do
krova, toga nema. Ministarstvo obnove i razvitka obnavlja parohijske
domove koji su spaljeni i uni�teni po zakonu koji ih tretira kao
obiteljske kuće i ne mogu imati veću kvadraturu od 65 kvadratnih
metara. Tek kao spomenici kulture mogu biti obnovljeni u postojećim
gabaritima. Ni po tom pitanju ne mo�emo ni�ta da uradimo jer smo
nemoćni da bilo �ta mijenjamo. U Vojniću je obnovljen parohijski dom,
a obnavljaće se i u Pla�kom. Ministarstvo kulture izdvaja novac, po
sto hiljada kuna za Gomirje, Ogulin ili Dvor na Uni, ali to je
dovoljno tek za neke manje intervencije. Crkva u Pla�kom je u lo�em
stanju i zahtijeva velika sredstva za obnovu, nisam upoznat o
eventualnom ovogodi�njem izdvajanju sredstava za njenu za�titu. Crkva
je ogromna i sami ne mo�emo da se upustimo u radove na njoj.
Kakvo
mjesto u eparhiji ima manastir Gomirje i nastavak njegove obnove i
daljnjeg napredovanja s obzirom da je to i duhovno sjedi�te eparhije?
-
Fasada manastirskog hrama je spolja sređena, ove godine su za manastir
izdvojena novčana sredstva pa moramo da odlučimo �ta nam je preče da
obnavljamo. Da li ići na unutra�nju sanaciju hrama ili ići na uređenje
manastirskih konaka ili pak krova koji �titi zgradu od daljnjeg
propadanja, to ćemo vidjeti. U manastiru su sada četiri monahinje koje
su starije i bolesne, pa radimo na tome da dovedemo mlade monahinje i
isku�enice. Manastir bi trebao biti centar za Gorski kotar i u njemu
bi smjestili muzej s vrijednim ikonama iz crkava Gorskog kotara.
Muzej bi napravili kako bi ga posjećivali turisti i tu su nam potrebna
novčana sredstva. U Gomirju je vraćen samo manji, zapravo simbolički
dio �ume, tek 12,5 od 500 hektara. Tra�ili smo da nam se najveći dio
�ume vrati, a manji dio da nam isplate, ali sve to jo� uvijek stoji.
Te�koće s vjeronaukom
�to se mo�e učiniti oko povećanja broja sve�tenika,
naravno uz uslov da se rije�i njihova egzistencija u parohijama?
- Sve upra�njene parohije moram popuniti i postaviti sve�tenike da bi
mogli kvalitetno raditi, ne samo da obavljaju svoje parohijske
du�nosti - venčanja, kr�tenja i sahrane, nego da uđu u svaku kuću, da
razgovaraju s ljudima, da budu upoznati s njihovim mukama i
problemima, da im poma�u da ih re�e, da ih prosvećuju i da ih
pribli�avaju Bogu i crkvi. Velikog traga je ostavio komunizam na ovim
terenima, ljudi su se udaljili od Boga, napustili svoje hramove,
zaboravili svoju tradiciju i hri�ćanske vrijednosti. Sada moramo da ih
osvjestimo i vratimo na pravi put kojim su hodili i njihovi
pradjedovi. Moram da ka�em da ima i uspjeha ali i neuspjeha i
nezainteresovanosti kod ljudi. U mladima je budućnost na�e crkve,
eparhije i, svakako, srpskog naroda.
Kako
ocjenjujete pomake u pola�enju vjeronauke u �kolama, ali i dodatne
nastave srpskog jezika i kulture?
- Vjeronauka u �kolama jedan je od načina kako mlade pribli�iti Bogu.
Na�alost, dosta te�koća postavljaju upravnici �kola koji se stavljaju
iznad zakona. Kao minimum za vjeronaučnu grupu propisano je sedam
učenika, ali tamo gde ih nema mi formiramo odjeljenja od učenika 1. do
4. i od 5. do 8. razreda. Tra�ili smo od ministra prosvjete da
interveni�e u Korenici jer je tamo direktor osporavao nastavu, pa ćemo
vidjeti �to će biti. U Donjem Lapcu ima 90 odsto na�e djece, a
direktor se ne sla�e da pravoslavni sve�tenik uđe u �kolu, dok to za
katoličkog nije problem i za tu decu se vjeronauka odr�ava. To je gore
čak i od vremena komunista, jer oni sve�tenicima generalno nisu
dopu�tali ulaz u �kole, dok je ovdje reč o selekciji. Zato se srpska
djeca osjećaju inferiornima prema onoj koja mogu da uče svoju
vjeronauku. U Pla�kom je, zato �to je zakon na na�oj strani, priča oko
vjeronauke zavr�ena pozitivno iako je bilo dosta bespotrebne prepiske.
Vjerujem da će tako biti i s Lapcem i drugim sredinama. I u Kninu je
bilo slično. I tamo se direktori kao lokalni kauboji stavljaju iznad
zakona i uzimaju sudbinu djece u svoje ruke. Mi djecu obučavamo vjeri,
a time ih obučavamo i odnosu prema ljudima, dakle, ne samo odnosu
ljudi prema Bogu, već i prema svom bli�njem koga treba da po�tuju.
Kako po�tivati Boga koga ne vidimo, ako nećemo po�tivati svog
bli�njeg?
Ne dijelimo ljude po
političkim partijama
Jedan manji dio eparhije, selo Marindol i okolni zaseoci, nalazi se u
Sloveniji. Kako ocjenjujete polo�aj tamo�njih vjernika?
- Jo� nisam bio u posjeti Marindolu, prije svega zbog putnih isprava,
ali je to sada sređeno pa očekujem da će paroh moravički Jelenko
Stojanović koji pokriva i tu parohiju sa 40 domova da organizuje
posjetu. Ako ja nisam bio kod njih, oni su bili ovdje kod mene, pa smo
razgovarali o njihovom polo�aju. Vjerujem da na ni�em, op�tinskom
nivou imaju podr�ku vlasti, ali ne znam koliko na dr�avnom nivou imaju
propise o pomoći crkvama.
Za polovinu maja raspisani su lokalni izbori: mo�e li
se očekivati poziv s Va�e strane, ali i strane sve�tenika da se u �to
većem broju iziđe na izbore?
- To bi uveliko ličilo na političku anga�iranost. Pozvati ljude na
izbore nije problem, a �ta dobijaju time osim �to ispunjavaju svoju
građansku du�nost. Na ovim prostorima izbori su česti, ljudi su
razočarani jer smatraju da su promjene male i spore i da se nedovoljno
radi,a novac se tro�i samo na izbore, pa se i pitaju za�to izlaziti na
izbore. Du�nost je političara da pozivaju ljude na izbore i ono �to
obećaju da ispunjavaju. Na�a misija nije politika niti mo�emo da
dijelimo ljude po strankama. Svaki čovek je stvoren po liku i obličju
Bo�ijem i kao takav predstavlja ikonu Hristovu. Razlikovati ljude po
političkim partijama, po boji ko�e, dijeliti ih na bogate i siroma�ne
ili ih dijeliti po nacionalnosti, u teologiji Pravoslavne crkve smatra
se ikonom pakla.
Pozivamo ljude da ne
prodaju imovinu u bescjenje
Koliko Vi i ostali arhijereji mo�ete uticati na proces povratka
izbjeglica, ostvarenja građanskih prava, ali i generalnog pobolj�anja
polo�aja srpske zajednice u Hrvatskoj?
- Svjedok sam kada je vladika Fotije pozivao da se ljudi vrate na
svoja ognji�ta, to sam činio i ja i drugi episkopi. Ali mi nikog ne
mo�emo da natjeramo da se vrati. Ljudi gledaju kako da opstanu kad se
vrate i od čega da �ive. Crkva je u sličnom polo�aju i malo mo�e da
učini da se povratnici pomognu. Ljudi ne mogu doći na ledinu bez krova
nad glavom, pa za povratak i pored sve �elje, neki uslovi moraju biti
obezbjeđeni. Iz svog iskustva znam da je manastir Krka neke ljude
zbrinuo koji rade pri manastiru i bogosloviji. Plaća im se za njihov
rad i tako im se poma�e. Pozivamo ljude da se vrate, a naročito im se
skreće pa�nja da ne prodaju imovinu, pogotovo ne u bescjenje, jer za
prodaju uvijek ima vremena. Vjerujem da u borbi za na� opstanak i
boljitak na�ih ljudi dosta toga rade i na�i politički predstavnici u
Saboru.
Neke
ulice u Pla�kom dobile su nova imena, između ostalog i po Svetom Savi
ili vladici Danilu Jak�iću, nakon čega se digla velika galama. Kako Vi
ocjenjujete tamo�nji događaj?
-
Mislim da je cijeli slučaj ispolitizovan. S jedne strane, ne smijemo
previ�e �uriti s promjenama i davanjem imena ulica i drugih naziva po
srpskim velikanima, ali s druge strane ne smije da se stvara problem
�to su ti ljudi istaknuti u srpskom narodu. Ni vladika Danilo Jak�ić
ni Sveti Sava nikog nisu pozivali da mrzi nekog drugog ko je druge
vjere a jo� manje da uzima tuđe �ivote. Do promjena treba doći lagano,
ali prije svega treba obezbjediti ljudima da rade, da stvaraju i da
�ive �ivot dostojan čovjeka. Onda će i promjene imena ulica proći bez
strasti i napetosti.
Liturgija pod
ki�obranom
Mo�da jedno pomalo lično pitanje - kakvi su Va�i osjećaji kad slu�ite
liturgiju u kapelici u ru�evinama eparhijskog dvora znajući da ste
nakon niza godina prvi arhijerej koji to čini?
- Kakav mo�e da bude osjećaj kad se liturgija slu�i pod ki�obranom? U
februaru mjesecu kod mene u gostima je boravio mitropolit Jovan iz
Makedonije, po�li smo na liturgiju u na�u kapelicu. Prethodnu noć i to
jutro padala je ki�a i kada smo do�li u kapelu, mjesto predviđeno za
oltara bilo je pod vodom tako da smo morali iznositi prestol na
sredinu hrama i tu bogoslu�iti. Bogu se mo�emo moliti na svakom mjestu
i u hramu i pod drvetom. Do Boga molitva svakako dopire. Mi smo hram
imali i verujem da ćemo ga opet imati, zato i ovim putem pozivamo sve
one koji su preuzeli na sebe da obnove hram da pristupe realizaciji
obećanoga.
S
obzirom na najveći hri�ćanski praznik Uskrs, kakva bi bila Va�a
poruka?
- Svima �elim sretne i Bogom blagoslovene praznike Vaskrsenja
Hristovog. Neka ovaj praznik Vaskrsenja Hristovog uvede mir u srca
svih ljudi i da jedni drugima pru�imo ruku bratstva, sa�ivota i
razumijevanja.
HRISTOS VASKRSE � VAISTINU VASKRSE!
Nenad
Jovanović (Novosti sedam dana)
|
|
 |
